Koligativna svojstva: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Poveznice |
||
Redak 6:
U koligativna svojstva spadaju slijedeće pojave:<ref> P. W. Atkins, M. J. Clugston: Načela fizikalne kemije, Školska knjiga, 4.izd, Zagreb, 1996., ISBN 953-0-30908-2, str. 93-103 </ref>
===Povišenje temperature vrelišta===
:Čisto otapalo stvara [[Raoultov zakon|tlak para]] temeljem težnje molekula da napuste tekuću fazu otapala i da se rasprše kao plin, koji je kaotični skup čestica. Kada se nehlapljiva tvar otopi u otapalu otopina je kaotičnija nego početno otapalo. Ta povečana [[Entropija|kaotičnost]] u otopini slabi težnju molekula da napuste otopinu a to znači da je tlak para sada niži. Niži tlak para zahtjeva dovođenje dodatne topline kako bi se postigla temperatura vrelišta, dakle vrelište otopine je više od vrelišta čistog otapala. Mjerenje povišenja vrelišta predstavlja način određivanja [[Molna masa|molne mase]] otopljene tvari a postupak se naziva '''[[Ebulioskopija|ebulioskopija]]''':
:::<math>\Delta T=i\cdot K_b\cdot b</math>
Line 17 ⟶ 16:
===Sniženje temperature očvršćivanja===
:Hlađenjem nekog otapala dolazimo do temperature očvršćivanja. Kada se nehlapljiva tvar otopi u otapalu tada otopina postaje kaotičnija nego početno otapalo. Zato se otopina mora dodatno ohladiti kako bi se kaotično gibanje čestica dodatno umirilo u prijelazu u uređenije stanje krute faze. Dakle temperatura očvršćivanja otopine je niža od temperature očvršćivanja otapala. Mjerenje sniženja temperature očvršćivanja predstavlja način određivanja molne mase otopljene tvari a postupak se naziva '''[[Krioskopija|krioskopija]]''':
:::<math>\Delta T=i\cdot K_f\cdot b</math>
| |||