|
[[Datoteka:Slavoljub Penkala Zagreb.jpg|mini|desno|300px|Slavoljub Eduard Penkala na spomen-ploči u Zagrebu.]]
'''Eduard Slavoljub Penkala''' ([[Liptovský Mikuláš]] - Liptószentmiklós, tada [[Mađarska]], danas [[Slovačka]], [[20. travnja]] [[1871.]] - [[Zagreb]], [[5. veljače]] [[1922.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[inženjer]] [[kemija|kemije]] i [[izumitelj]] [[Poljska|poljskoga]]židovskog podrijetla. [[Diploma|Diplomirao]] je kemiju na Kraljevskoj tehničkoj visokoj školi u [[Dresden]]u 1898., potom je radio u [[Kemijska industrija|kemijskoj industriji]] u [[Košice|Košicama]]. Godine 1900. preselio se u [[Zagreb]], gdje je 1904. bio imenovan kraljevskim tehničkim nadzornikom. Kreativan duh te okružje u kojem je živio i radio rezultirali su s 80-ak [[izum]]a i [[inovacija]] primjenljivih u svakodnevnom životu, industriji, prometu i drugo. Među prvim su izumima koje je patentirao [[termos-boca]] te [[rotacija|rotirajuća]] [[četkica za zube]]. Svoj najveći i najpoznatiji izum, automatsku mehaničku [[olovka|olovku]], Penkala je prijavio 1906., a nešto poslije i prvo [[nalivpero]] s čvrstom tintom, kao i takozvanu knipsu, držač kojim se pisaljka može zakvačiti za džep. Osim toga, izumio je, patentirao ili usavršio anodne [[baterija|baterije]], lijek protiv [[reuma|reume]], prašak za pranje rublja, potom i plavilo, koje je u praonicama rublja zamijenilo do tada korišteno bjelilo, sredstvo za uništavanje [[gamad]]i, tekući preparat za [[impregnacija|impregnaciju]] [[Željeznička pruga|željezničkih pragova]], [[tlakomjer]] ili [[manometar]], [[dinamometar]], [[vagon]]ske [[kočnice]], sastav [[tračnica]], [[Mjerenje protoka|mjerilo protoka]]. Posebno se bavio [[materijal]]ima za izradbu [[Gramofonska ploča|gramofonskih ploča]], pa je usavršio masu [[ebonit]] iz koje su se ploče [[lijevanje|lijevale]], a [[patent]]irao je i gramofonsku iglu produljena vijeka trajanja. Među ostalim, izradio je proračune i nacrte [[turbina|turbinskoga]] kola, [[helikopter]]skoga rotora te je patentirao lebdjelicu na zračnom jastuku, mnogo prije no što je prvi takav stroj i izrađen.
Penkala je 1908. u Zagrebu počeo konstruirati [[zrakoplov]], kojim je upravljanje trebalo biti toliko jednostavno da bilo tko na njemu može letjeti bez posebne pripreme i obuke. Svoje je inovacije patentirao 1909., a zrakoplov je bio posve dovršen 1910. Izgradio je [[spremište za zrakoplove]] (hangar) na vojnom vježbalištu između Selske ceste i potoka Črnomerec u Zagrebu, pa je tako organizirao prvo uzletište u Hrvatskoj. Ondje je [[Dragutin Novak|D. Novak]] uzletio zrakoplovom, te postao prvim hrvatskim [[pilot]]om. Penkala je postupno mijenjao prvotnu konstrukciju kako bi joj poboljšao letne sposobnosti. No letjelicom se i dalje teško upravljalo, a 1910. dogodila se nezgoda u kojoj se zrakoplov oštetio, nakon čega je Penkala odustao od daljnjega rada na njem. Unatoč tomu, Penkalin je zrakoplov ostao zapamćen kao prvi zrakoplov koji je sagrađen i letio u Hrvatskoj.
|
