Zagora: razlika između inačica

Od prvog spomena u ranom [[srednji vijek|srednjem vijeku]] nazivana je ''Zagorjem''. U kasnom srednjem vijeku možda je bila posebna knežija (''comitatus Zagorie'').U Zagori su se dogodile mnoge bitke gdje su Osmanlije izgubili dosta vojnika,npr(Bitka za Sinj,opsada tvrđave [[Neorić]](koju su Turci potpuno srušili))itd.Osmanlije su zauzeli Zagoru teškim naporom.Za turske ([[Osmanlije|otomanske]]) vladavine, od 1. pol. 16. do kraja 17. st., činila je istoimenu upravnu jedinicu - [[nahija|nahiju]].{{nedostaje izvor}} Početkom mletačke vladavine ([[1699.]] - [[1797.]]) podijeljena je, uglavnom između [[Drniška krajina|Drniške]] i [[Trogirska krajina|Trogirske krajine]], pa od tada ne čini više posebnu upravnu jedinicu. No, naziv Zagore za navedeni kraj očuvan je do danas, s tim što je stariji naziv, Zagorje, tijekom 19. st. prešao u današnji oblik. Općine koje se čitave danas nalaze u Zagori, i koje ju većim dijelom obuhvaćaju, jesu: [[Unešić]], [[Lećevica]]([[Radošić]]) i [[Prgomet]]([[Trolokve]]); dok su njeni rubniji dijelovi u sastavu upravnih jedinica čije sjedište nije u Zagori.

Od nešto većih događanja u Zagori tu su: [[sinjska Alka]]<!-- prekratko za tradiciju: , [[Thompson]]ov koncert na Dan Pobjede u [[Čavoglave|Čavoglavama]]-->, proslava i hodočašće [[Velika Gospa|Velikoj Gospi]] u Sinju i Zelenoj katedrali u [[Proložac|Prološcu]], Sajam [[pršut]]a u Sinju,tri stoljeća stare maškare u [[Neorić|Neoriću]],[[Glumci u Zagvozdu]], te brojne športsko-kulturno-zabavno-gastronomske manifestacije (seoski športovi: borbe bikova (npr. [[Bikijada u Radošiću]]), potezanje konopa, trke magaradi, potezanje klipa...) diljem zagorskih mjesta, koje su se posebice raširile u 21. stoljeću.