Kraljevina Sicilija: razlika između inačica

[[Henrik VI., car Svetog Rimskog Carstva|Henrik VI.]] nije uspio osvojiti Kraljevinu Siciliju. [[1191]]. godine opsjedao je [[Napulj]], ali se morao povući nakon što je njegovu vojsku pogodila epidemija. Tri godine poslije je novcem od otkupa RičardaRikarda Lavljeg Srca stvorio jaku vojsku koja je okupirala Siciliju [[1195]]. godine. On je umro dvije godine poslije.

Njegova žena Kostanca bila je regent Sicilije, dok je [[Fridrik II., car Svetog Rimskog Carstva|Fridrik II.]] bio maloljetan. On je bio kralj Sicilije od [[1198]]. do [[1250]]. godine, a za njegove vlasti je Sicilija postala apsolutna monarhija. On je pokazao veliko zanimanje za znanost, književnost i obrazovanje. [[1224]]. godine osnovao je jedno od prvih sveučilišta u Europi, ono [[Sveučilište u Napulju|Napuljsko]]. Naslijedio ga je sin [[Konrad IV., rimsko-njemački kralj|Konrad IV.]] , a nakon njega krunu uzurpira Fridrikov nezakoniti sin [[Manfred Sicilijanski]] namjesto maloljetnog sina [[Konradin]]a. Hohenstauffovci su imali normansku krv preko Kostance Sicilijanske. Oni su uvijek držali saracenske vojnike kao najodaniji dio garde. Tijekom njihova vladanja odvijao se neprekidan sukob s [[papa]]ma.

Uz pomoć pape, [[Karlo I. AnžuvinacAnžuvinski]] [[1266]]. ubija Manfreda Sicilijanskog i papa ga kruni za kralja Sicilije. Stanovništvo je bilo nezadovoljno vladavinom Francuza, pa je izbila pobuna [[1282]]. godine, nazvana [[Sicilijanska večernja]]. Uspješnom pobunom na vlast dolazi [[Petar III. Aragonski]]. No, kraljevstvo je podijeljeno na dva dijela: južni dio Italije ostaje u rukama Anžuvinaca i od tada se naziva [[Napuljsko Kraljevstvo]], a otok Sicilija ostaje Kraljevina Sicilija. Nakon toga uslijedio je [[Rat sicilijanske večernje]] koji je okončan [[1302]]. godine.