Galija (rimska provincija): razlika između inačica

'''Galija''', povijesno područje i [[rimska provincija]] koje se poklapa približno s područjem današnje [[francuska|Francuske]] (''Transalpinska Galija''). Prvotno naseljena [[Liguri]]ma i [[Iberi]]ma; od 6. st. pr. Kr. [[Kelti]]ma, a na sredozemnoj obali grčkim kolonistima. U ratovima od 2. st. do 51. god. pr. Kr. osvojili su je [[rimska Republika|Rimljani]]. Nakon više proturimskih ustanaka u 1. st. naglo se romanizirala. Od poč. 5. st. u Galiju upadaju Germani i naseljavaju se. Nakon pada [[zapadno rimsko carstvo|Zapadnorimskoga Carstva]] 476., prestala postojati kao rimska provincija. Cisalpinska Galija, područje južno i jugoistočno od Alpa u dolini rijeke Po gdje su se od 5. st. pr. Kr. naselili i Gali.<ref>Hrvatski obiteljski leksikon - [http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=12048 Galija]</ref>

 

== Povijest ==

'''Galija''' (ant. '''''Gallia'''''), povijesno područje na zapadu [[europa|Europe]] između [[rajna|Rajne]], [[alpe|Alpa]], [[sredozemno more|Sredozemnoga mora]], [[pirineji|Pireneja]] i [[atlantski ocean|Atlantskog oceana]], naseljena prvotno na jugu [[Liguri]]ma, koje su postupno s jugozapada potisnuli [[Iberi]] te od VI. st. pr. Kr. sa sjevera [[Kelti]] ('''''Gali'''''), koji su na sjever Galije stigli već potkraj II. tisućljeća pr. Kr. Galija je već zarana bila povezana s ostalim Sredozemljem, u prvome redu s [[kartaga|Kartagom]]. U VI. st. pr. Kr. [[stara Grčka|Grci]] su utemeljili svoju koloniju Masaliju (grč. ''Μασσαλία'', lat. ''Massilia'') (danas [[Marseille]]) kraj ušća Rodana ([[Rhône]]); dolinom te rijeke prolazio je put kojim se [[kositar]] iz Britanije otpremao na obale Sredozemnoga mora. Poslije su Grci kolonizirali cijelu sredozemnu obalu Galije (toponimi na jugu Francuske [[Nice]]/''Nizza'' < ''Νίϰαıα'', [[Antibes]] < ''Ἀντίπολıς'', [[Agde]] < ''Ἀγαϑὴ'' [''τύχη''] i dr.). [[stari Rim|Rimljani]] su imenom ''Gallia'' označivali dva područja nastanjena Keltima (Galima) već prije polovice V. st. pr. Kr.: '''Cisalpinska Galija''' (''Gallia togata'': Galija odjevena u [rimsku] togu), u porječju [[Po]]a između Apeninskoga hrpta i Alpa, i '''Transalpinska Galija''' (''Gallia comata'' – Dugokosa Galija, odn. ''Gallia braccata'' – Galija u hlačama), koja je odgovarala prostorima današnje [[francuska|Francuske]] i područjima na lijevoj obali Rajne obuhvaćajući [[belgija|Belgiju]], zapadni dio [[njemačka|Njemačke]] i [[švicarska|Švicarske]]. U II. st. pr. Kr. počeli su je osvajati [[rimska Republika|Rimljani]]; 121. pr. Kr. osnovali su svoju provinciju '''Narbonsku Galiju''' (''Gallia Narbonensis''; na sjeveru je ostala tzv. ''Gallia libera'' – Slobodna Galija), a 51. pr. Kr. ([[Galski ratovi|galski rat]]) potpuno su osvojili Galiju. [[August]] je organizirao upravu u Galiji, koja je 27. pr. Kr. postala senatskom provincijom. Ugušivanjem ustanka Heduanca Sakrovira (21.), Akvitanca Vindeksa (68.) i Batavca Julija Civila (69./70.) počelo je naglo romaniziranje Galije. Potkraj III. st. [[Dioklecijan]] je osnovao galsku prefekturu (''praefectura Galliarum'') sa sjedištem u [[Trier]]u, koje je 406. preneseno u ''Arelate'' ([[Arles]]). God. 406./407. u Galiju su prodrli [[Germani]], koji se otada u nju počinju naseljavati. Pobjedom germanskih Franaka nad [[Sijagrije]]m (486.) prestala je postojati rimska provincija Galija.<ref>Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=21084 Galija]</ref> → [[Francuska]]