Romantizam: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
m uklonjena promjena suradnika 93.143.55.138 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika Ivica Vlahović
Redak 2:
'''Romantizam''' se općenito ne odnosi na određeni stil, već na jedno shvaćanje koje se može izraziti na mnogo načina: romantično, nestvarno, nerealno. Riječ ''"romantizam"'' je izvedena iz popularnosti koju su krajem 18. st. uživale srednjovjekovne priče o pustolovinama ([[roman]]i – znači da su napisani na jednom od [[Romanski jezici|romanskih jezika]]), a rođeno je iz čežnje za emocionalnim doživljajem. Romantičari su prirodu doživljavali kao bezgraničnu, divlju, promjenjivu, uzvišenu i slikovitu. (Kad bi se čovjek ponašao "prirodno", nagonski, nestalo bi zla i sreća bi bila potpuna. Romantičar je obožavao slobodu, moć, ljubav, snagu, [[Stari Grci|stare Grke]], [[srednji vijek]], dok je zapravo samo osjećanje bilo cilj. Obnova, tj. ponovno otkriće i primjena dotad zanemarenih oblika postali su stilsko obilježje romantizma<ref>[http://www.scribd.com/doc/7254204/Romantizam osobine romantizma]</ref>.
 
'''Romantizam''' kao [[umjetnost|umjetnički]] pravac (postoji u [[književnost]]i, [[glazba|glazbi]], [[kazalište|kazalištu]] i [[Likovna umjetnost|likovnoj umjetnosti]]) se javlja krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]], a vrhunac mu je od [[1820.]] - [[1850.]] god., iako je potrajao do kraja stoljeća, te se osjeća i u kasnijem djelovanju [[Historicizam|historicizma]]. Romantizam se u umjetnosti javlja kao reakcija na ideologiju i umjetnost prethodnog razdoblja - [[neoklasicizam|klasicizma]], odnosno racionalizma. Nasuprost klasicističkoj poetici, često šabloniziranoj i stegnutoj u uska racionalistička pravila i propise stvaranja, romantizam ističe potpunu slobodu mašte, invencije i tematike, suprotstavljajući se svim oblicima normiranog stvaralaštva<ref>Dragutin Rosandić, ''[http://web.archive.org/20050329101222/www.geocities.com/gimn1gradacac/romantizam/romant.htm Hrvatski jezik i književnost 2]'', Školska knjiga, Zagreb, 1998. str. 178.-184.</ref>. Razni su događaji uvjetovali da se romantizam javi kao opći kulturni okretpokret: [[Francuska revolucija]] i pad [[Napoleon]]a; ništa što je obećano nije ispunjeno, nisu ostvareni ideali ljudi, te je uslijedilo razočarenje.
[[Datoteka:Lord Byron in Albanian dress.jpg|mini|200px|lijevo|<center>[[Thomas Phillips]], ''[[Lord Byron]] u albanskoj odjeći'', 1835., ulje na platnu, [[London]].<br>Lord Byron se oblačio u egzotične odore ističući romantičarski karakter lutalice.]]
[[Datoteka:Johann Heinrich Wilhelm Tischbein - Goethe in der roemischen Campagna.jpg|mini|200px|<center>[[Johann Heinrich Wilhelm Tischbein]], ''Goethe na putovanju u Rim'', 1786., ulje na platnu, 164 x 206 cm. Städelsches Kunstinstitut, [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]].<center>]]