Inačica od 5. lipnja 2017. u 16:26 uredi Đaaak (razgovor \| doprinosi) 104 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 5. lipnja 2017. u 16:42 uredi ukloni ovu izmjenu Đaaak (razgovor \| doprinosi) 104 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 1: {{Infookvir biskup \| ime_biskupa = Petar Bakić \| slika = \| slika_širina = \| slika_opis = \| datum_rođenja = [[28. rujna]] [[1670]]. \| mjesto_rođenja = [[Split]] \| datum_smrti = = [[5. srpnja]] [[1749]]. \| mjesto_smrti = [[Križovljan ~~Grad~~Radovečki\|Križovljan]] \| svećenik = [[17. prosinca]] [[1695.]] \| biskup = [[1710.]] \| titula = [[Srijemska biskupija\|Srijemski biskup]]<br>[[Đakovačko-osječka nadbiskupija\|Đakovačko-bosanski biskup]] \| titula =▼ \| služba = \| prethodne_službe = \| počasti_u_njegovo_ime = \| ~~grb~~geslo = - ▲\| ~~titula~~grb = }} '''Petar Bakić''' ([[Split]], [[28. rujna]] [[1670]]. - [[Križovljan ~~Grad~~Radovečki\|Križovljan]], [[5. srpnja]] [[1749]].), je bio [[Srijemska biskupija\|srijemski]] i [[Đakovačko-osječka nadbiskupija\|đakovačko-bosanski ~~biskup~~]] biskup. == Životopis == Petar Bakić ~~potječe~~serodio iz[[28. ~~stare~~rujna]] ~~splitske~~[[1670]]. ~~plemićke~~godine u [[split]]skoj plemićkoj obitelji. ~~Bakić~~Za [[svećenik]]a se zaredio [[17. Odprosinca]] [[1695.]], a od 1710. godine ~~bio~~obnaša jedužnost ~~srijemski~~[[Srijemska ~~biskup,~~biskupija\|srijemskog abiskupa]]. ~~kao~~Kao veliki misionar oslobođenih podunavskih krajeva [[24. travnja]] [[1716.]] godine, ~~imenovan~~biva jeizabran ~~bosansko~~za [[Đakovačko-~~đakovačkim~~osječka ~~biskupom~~nadbiskupija\|đakovačko-bosanskog biskupa]] te [[7. prosinca]] iste godine i potvrđen. Za biskupa je posvećen [[18. svibnja]] [[1717.]] godine. U [[Đakovo\|Đakovu]] proširuje katedralu, opremivši je potrebnim sakralnim predmetima, liturgijskim ruhom i orguljama [[1728.]] godine. Uz crkveno-pastoralnu obnovu biskupije dao se i na gospodarsku obnovu biskupskog vlastelinstva. Napravio je popis stanovništva i svega posjeda. Osim toga, obnovio je ratarstvo te izgradio nove žitnice i sadio napuštene vinograde u [[Trnava (Osječko-baranjska županija)\|Trnavi]] i u bližoj okolici Ðakova. Obnovio je biskupski dvor, Ðakovo povezao sa [[Slavonija\|Slavonijom]] novoizgrađenim putovima preko vlastelinskih šuma i [[Dilj~~\|Dilja~~]]a prema [[Slavonski Brod\|Slavonskom Brodu]] te prema [[Osijek~~\|Osijeku~~]]u. Na tim je putovima je podigao 18 mostova. Kako je biskup Bakić došao u sukob s Komorom zbog oduzimanja dijelova vlastelinstva kod formiranja [[Vojna krajina\|Vojne krajine]], te u sukob s podanicima zbog svoje strogosti i s đakovačkim franjevcima zbog uvođenja tridentskog zakonodavstva u pastoralnoj službi u biskupiji, bio je maknut iz Ðakova, a vlastelinstvo stavljeno pod prinudnu upravu Komore. U njegovoj je odsutnosti vidno opalo gospodarstvo, a posebice [[Ergela Đakovo\|ergela]]. Zbog sukoba s franjevcima i državom, 1729. godine pokrenuta je protiv njega istraga, nakon koje mu je privremeno oduzeta uprava biskupijskim dobrima, te je zakupio i živio u dvorcu [[Križovljan Grad]]. [[Marija Terezija]] ga je rehabilitirala, i 1740. godine darovala mu maruševačko-križovljanski posjed. Nakon smrti, darovnicom koju je potvrdio 12. siječnja 1752. godine. Banski sud u [[Zagreb]]u, posjed je naslijedio bratov unuk Pavao Bakić.▼ ▲Kako je biskup Bakić došao u sukob s Komorom zbog oduzimanja dijelova vlastelinstva kod formiranja [[Vojna krajina\|Vojne krajine]], te u sukob s podanicima zbog svoje ~~strogosti~~strogoće i s đakovačkim franjevcima zbog uvođenja tridentskog zakonodavstva u pastoralnoj službi u biskupiji, bio je maknut iz Ðakova, a vlastelinstvo stavljeno pod prinudnu upravu Komore. U njegovoj je odsutnosti vidno opalo gospodarstvo, a posebice [[Ergela Đakovo\|ergela]]. Zbog sukoba s ~~franjevcima~~[[franjevci]]ma i državom, [[1729.]] godine pokrenuta je protiv njega istraga, nakon koje mu je privremeno oduzeta uprava biskupijskim dobrima, te je zakupio i živio u dvorcu [[Križovljan Radovečki\|Križovljan Grad]]. [[Marija Terezija]] ga je rehabilitirala, i [[1740.]] godine darovala mu maruševačko-križovljanski posjed. Nakon smrti, darovnicom koju je potvrdio [[12. siječnja]] [[1752.]] godine. Banski sud u [[Zagreb]]u, posjed je naslijedio bratov unuk Pavao Bakić. == Spisateljski rad ==▼ ▲=== ~~Spisateljski~~Spistaljeski rad === ~~Napisao je dva dragocjena spisa: "Zapovidi" i "Opis vlastelinstva". Svi su se stariji povjesničari pozivali na biskupa Bakića i njegove manuskripte.~~ U "Zapovidima" detaljno određuje svakodnevni život na selu biskupskog vlastelinstva. On je bio u pravom smislu vlastelin. Da bi na selu uzdigao stočarstvo, i uopće unaprijedio seoski život, odredio je da seljaci, njegovi podanici, moraju držati kvalitetnu stoku, graditi staje i svinjce te gospodarske zgrade. Osnovao je pripusne postaje po cijelom vlastelinstvu. Bio je iznimno strog prema onima koji se nisu pridržavali njegovih odredbi.▼ Nažalost, manuskript "Opis vlastelinstva" je izgubljen, ali je poznato da sadrži detaljne opise gospodarstva, konja, krupne i sitne stoke, psa ovčara, lovačkih pasa. Spominje hrvatske pasmine: [[hrvatski ovčar\|hrvatskog ovčara]], [[posavski gonič\|posavskog]] i [[istarski kratkodlaki gonič\|istarskog goniča]] te [[dalmatinski pas\|dalmatinskog psa]]. Naime, na vlastelinstvu, bogatom šumama i šikarama, bilo je bogatih lovišta različite divljači pa su biskupi uzgajali više vrsta lovačkih pasa te ih čak prodavali u više europskih zemalja.▼ ▲Napisao je dva dragocjena spisa, "''Zapovidi''" i "''Opis vlastelinstva''", a većina starijih povjesničari se pozivala na njegove manuskripte. U "''Zapovidima''" detaljno određuje svakodnevni život na selu biskupskog vlastelinstva~~. On je bio u pravom smislu vlastelin~~. Da bi na selu uzdigao stočarstvo, i uopće unaprijedio seoski život, odredio je da seljaci, njegovi podanici, moraju držati kvalitetnu stoku, graditi staje i svinjce te gospodarske zgrade. Osnovao je pripusne postaje po cijelom vlastelinstvu. Bio je iznimno strog prema onima koji se nisu pridržavali njegovih odredbi. == Obnova ergele Lipicanaca ==▼ ▲Nažalost, manuskript "''Opis vlastelinstva''" je izgubljen, ali je poznato da sadrži detaljne opise gospodarstva, konja, krupne i sitne stoke, psa ovčara, lovačkih pasa. ~~Spominje~~U njemu spominje hrvatske pasmine: [[hrvatski ovčar\|hrvatskog ovčara]], [[posavski gonič\|posavskog]] i [[istarski kratkodlaki gonič\|istarskog goniča]] te [[dalmatinski pas\|dalmatinskog psa]]. Naime, na vlastelinstvu, bogatom šumama i šikarama, bilo je bogatih lovišta različite divljači pa su biskupi uzgajali više vrsta lovačkih pasa te ih čak prodavali u više europskih zemalja. Nakon povlačenja Turaka, biskup [[Đuro Patačić\|Patačić]] je 1706. Započeo s obnovom devastirane ergele [[Lipicanac\|Lipicanaca]] nabavivši iz [[Carigrad\|Carigrada]] 18 arapskih kobila i 8 pastuha. Njegov nasljednik biskup Bakić podigao je nove staje za 250 konja i obnovio srednjovjekovnu tradiciju uzgoja konja. U njegovim se stajama nalazilo preko 220 grla. Biskup Bakić 1719. godine nabavio je iz Egipta 30 arapskih kobila i isto toliko ždrijebaca, a platio ih je slavonskim hrastovima za gradnju brodova. U svojoj je ergeli 1728. godine imao 86 arapskih kobila, 5 ždrijebaca i 288 grla podmlatka, a izvan ergele još 170 jahačih konja. ▼ ▲=== Obnova ergele Lipicanaca === ▲Nakon povlačenja Turaka, biskup [[Đuro Patačić\|Patačić]] je [[1706.]] ~~Započeo~~započeo s obnovom devastirane ergele [[Lipicanac~~\|Lipicanaca~~]]a nabavivši iz [[Carigrad~~\|Carigrada~~]]a 18 arapskih kobila i 8 pastuha. Njegov nasljednik biskup Bakić podigao je nove staje za 250 konja i obnovio srednjovjekovnu tradiciju uzgoja konja. U njegovim se stajama nalazilo preko 220 grla. Biskup Bakić je [[1719.]] godine nabavio je iz Egipta 30 arapskih kobila i isto toliko ždrijebaca, a platio ih je slavonskim hrastovima za gradnju brodova. U svojoj je ergeli [[1728.]] godine imao 86 arapskih kobila, 5 ždrijebaca i 288 grla podmlatka, a izvan ergele još 170 jahačih konja. == Literatura ==

Petar Bakić: razlika između inačica