Razlika između inačica stranice »Stari zavjet«

Dodana 34 bajta ,  prije 4 godine
uklanjanje izmjene 4907529 suradnika 31.45.183.21 (razgovor)
(uklanjanje izmjene 4907521 suradnika 31.45.183.21 (razgovor))
(uklanjanje izmjene 4907529 suradnika 31.45.183.21 (razgovor))
'''3.''' [[Levitski zakonik]] (''Leviticus'')
 
'''4.''' [[Knjiga Brojeva]] (''Numeri'')
 
'''5.''' [[Ponovljeni zakon]] (''Deuteronomii'')
Prvi prijevodi Starog zavjeta bili su na [[grčki jezik|grčki]], zbog velikog broja [[Židovi|Židova]] koji su živjeli u [[dijaspora|dijaspori]] i služili se tim jezikom. Najpoznatiji je svakako onaj koji je počeo nastajati na prelasku iz 3. u 2. stoljeće pr. Kr., a naziva se [[Septuaginta]]. Taj su prijevod kasnije preuzeli i [[kršćani]]. Uz njega, bilo je i drugih prijevoda na grčki, koji su obično nastojali približiti drevni tekst Septuaginte hebrejskom tekstu kakav je bio u uporabi u njihovo vrijeme. Među takve prijevode ubrajaju se i oni što su ih načinili [[Akvila iz Ponta]], [[Teodocijan]], [[Lucijan]] i ostali.
 
Među važnije stare kršćanske prijevode Staroga zavjeta ubrajaju se i prijevodi na [[latinski jezik]], posebice tzv. ''[[Itala (Vetus Latina)|Vetus latina]]'', te kasnija ''[[Vulgata]]''. Najznačajniji stari židovski prijevodi na [[aramejski jezik]] prenošeni su isprva usmenom predajom, a kasnije (od 2. stoljeća) pojavljuju se i u pisanom obliku. To su ''Targum Onkelos'', koji gotovo doslovno prevodi hebrejski tekst, te ''Targum Jonatan ben Uziel'', ''Targum Neofiti'' i ''Targum Jerušalmi'' koji je fragmentaran. Ova posljednja tri Targuma često u svoj prijevod unose tumačenja i tekstove kojih u hebrejskom tekstu nema.
 
{{Wikizvor}}
Anonimni suradnik