Korijen (biljke): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nadodah tekst o vrstama korijena s obzirom na to kako se korijen grana pod zemljom te je svaka vrsta ukratko opisana. |
||
Redak 12:
Ovakav korijen se razvija u glavni korijen i bočne ogranke i zove se '''pravi korijen''', a imaju ga sve [[golosjemenjače]] i [[dvosupnice]]. Naprotiv, u [[Papratnjače|papratnjača]] i [[jednosupnice|jednosupnica]] korijen nema sposobnost rasta u debljinu. Kod njih se razvija '''čupavo korijenje''' (adventivno). [[Parazitske biljke|Parazitske]] i [[poluparazitske biljke]] (npr. Imela, ''Viscum album L.'') nemaju razvijen korijen, nego posebne sisaljke koje se nazivaju [[haustorije]], pomoću kojih se pričvršćuju za domadara i sišu hranjive tvari.
Na površini korijena nikada nema [[kutikula|kutikule]].
Dužina korijena ovisi o vrsti i uvjetima u kojima biljka živi.
'''RAZGRANJENJE KORIJENA''' povećava dužinu i površinu korijena te omogućuje rast u različitim smjerovima i bolju dostupnost vodi i mineralnim tvarima.
GLAVNI KORIJEN
a) nastaje iz klicinog korijenka (lat. radicula)
b) <u>ortotropan</u> (raste okomito u odnosu na površinu zemlje)
c) <u>pozitivno geotropan</u> (raste u smjeru djelovanja sile teže)
BOČNI OGRANCI
a) razvijaju se uvijek pod određenim kutem u odnosu na glavni korijen (karakteristika vrste/kultivara)
b) tanji su od glavnog korijena
c) manje su osjetljivi na djelovanje sile teže
d) <u>plagiotropni rast</u> (pružaju se paralelno s površinom tla)
Vrste korijena s obzirom na razgranjenje:
# '''HOMORIZNO/ADVENTIVNO KORIJENJE''' Još se naziva i čupavo korijenje. Sastoji od više jednakih bočnih ogranaka. Nalazimo ga kod od jednosupnica i papratnjača (ne rastu sekundarno u debljinu). Adventivno korijenje može biti: '''spremišno adventivno korijenje'''– povećava parenhim
## repasto (mrkva, repa) – dvogodišnje biljke: 1 g. vegetativna, 2 g. generativno
## gomoljasto (dalije) – vegetativno razmnožavanje pomoću adventivnih pupova
'''stabljično adventivno korijenje'''
- bršljan – prijanjanje uz podlogu
- fikus, monstera – '''zračno korijenje''' (upija atmosversku vodu - na vrhu korijenove dlačice). Kod velikih fikusa ima ulogu potpore (štake)
- vrba, jagoda, magnolija – vegetativno razmnožavnje - '''reznicama'''
'''lisno adventivno korijenje'''
- afrička ljubica, begonija – vegetativno
- bagrem, šljiva – pravi bočni ogranak razvija izdanak iz korijenovog pupa
kod tropskih epifita razvijaju se '''trnovi''' koji su '''homologni korijenu'''
'''kontraktilno''' – skraćeno do 70% tako da se nad zemljom razvija rozeta (maslačak)
'''asimilacijsko''' – kod epifita - živi na drugoj biljci ali korijen uzima samo vodu donjim dijelom, a gornjim fotosintetizira (orhideje)
2. '''ALORIZNO KORIJENJE''' = Glavni korijen + bočno korijenje.
To je razgranjeni sustav sa akropetetalnim slijedom (najmlađe bočno krijenje je ono najbliži vrhu glavnog korjiena).
Bočni ogranci nastaju endogeno iz pericikla, a višekratnim grananjem pokrivaju čitavu površinu tla.
3. '''VILIČASTO KORIJENJE'''
Još se naziva i dihotomsko korijenje, a nalazimo ga kod crvotočina (npr. ''Selaginela sp.'').
Nastaje tako da se vegetacijski vršak korijena podijeli na dva vrška, a iz svakog tog nastalog vrška razvija se jedan ogranak.
Ta oba ogranka jednako su duga i dobro razvijena. Ovo je vrlo rijedak tip razgranjenja
{{Botanika}}
| |||