Janez Vajkard Valvasor: razlika između inačica

| ime = JanezJohann VajkardWeichard Valvasor

| opis slike = [[Barun]] JanezJohann VajkardWeichard Valvasor

| nacionalnost = [[Slovenci|Slovenac]], [[Austrijanci|Austrijanac]]

Premda je pozivom bio [[vojnik]], veći dio svoga života posvetio je [[znanost]]i, kolekcionarstvu i proučavanju vojvodstva [[Kranjska|Kranjske]], središnjeg dijela današnje [[Slovenija|Slovenije]]. Za njim je ostalo opširno znanstveno djelo, pisano na lazinskom i njemačkom jeziku. Bio je jedan od prvih sustavnih kartografa, a prvi se počeo baviti [[bakrotisak|bakrotiskom]] te utemeljio tiskaru. O njegovu [[obrazovanje|obrazovanju]] i [[bogatstvo|bogatstvu]] svjedoči i velika [[knjižnica]], u kojoj je imao sva tada značajna znanstvena djela. Skupljao je [[glazbeni instrumenti|instrumente]], [[numizmatika|stari novac]], te razne zanimljivosti. U svojim je djelima nastojao pisati objektivno, iako ga je snažno obilježila vjera u [[vrag]]a, [[vještica|vještice]] i sl. Troškovi njegovih djelatnosti prelazili su Valvasorove financijske mogućnosti, pa je [[1692]]. rasprodao većinu svoga vlasništva. Njegovu knjižnicu i grafičku zbirku kupio je zagrebački biskup [[Aleksandar Ignacije Mikulić]] i time utemeljio [[Metropolitana|Metropolitansku knjižnicu]].

''Slava vojvodine Kranjske'' ([[njemački jezik|njem.]] ''Die Ehre dess Hertzogthums Crain'') predstavlja vrhunac njegova djelovanja. Djelo je izašlo u [[Nürnberg]]u [[1689]]. godine. Valvasor ga je napisao na [[njemački jezik|njemačkom jeziku]], kako bi bilo razumljivo što širem čitateljstvu, te kako bi na taj način lakše svoju domovinu predstavio strancima. Sa suradnicima, Valvasor je sabrao podatke koji su danas neprocjenjiv izvor za prikaz života prostora današnje [[Slovenija|Slovenije]] koncem [[17. stoljeće|17. stoljeća]]. Djelo je vrlo opsežno, jer: sadrži 15 poglavlja i ima 3532 stranice. Opremljeno je brojnim [[crtež]]ima, što ih je nacrtao sam Valvasor koji je na svako svoje putovanje nosio knjigu za skiciranje i olovku. U 11. knjizi opisao je i tadašnjih 300 najznamenitijih [[grad]]ova, [[utvrda]] i [[samostan]]a. Premda je knjiga postala prava uspješnica, Valvasoru nije donijela zarade.

Valvasoru je "Jedan od glavnih suradnika bio Pavao Ritter-Vitezović, još jedan znameniti erudit ovih prostora, koji je novostečena znanja tijekom boravka u Bogenšperku donio sa sobom u Zagreb. VitezovićOn je i jedan od suradnika na Valvasorovim vjerojatno najznačajnijim djelima Topographia ducatus Carnioliae modernae (1679.) i Die Ehre des Hertzogthums Crain Slava vojvodine Kranjske(1689.). ........Oba naslova mogu se naći u Zbirci rukopisa i starih knjiga Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu."<ref>http://nsk.hr/blog/johann-weichard-valvasor-iconotheca-valvasoriana/</ref>