Bar (grad): razlika između inačica

 

== Zemljopis ==

Područje barske općine nalazi se na jugu Crne Gore, između [[Jadran]]skog mora i [[Skadarsko jezero|Skadarskog jezera]], predstavlja dio povijesne regije [[Dalmacija|Dalmacije]], uokvireno je [[budva]]nskom, [[Cetinje|cetinjskom]] i [[ulcinj]]skom općinom, dok je sam grad Bar na 42" 6' zemljopisne širine i 19" 6' zemljopisne dužine, uz nadmorsku visinu od četiri metra. Barsko kopneno područje ima površinu od 506 km², a s pripadajućom vodenom površinom Skadarskog jezera od 128 km² (od [[Albanija|albanske]] granice do Poseljana) zauzima ukupan prostor od 633 km². Bar je od [[Otrantska vrata|Otrantskih vrata]] udaljen samo 180 km zračne linije, a pošto je preko Otrantskog zaljeva povezan sa srednjim i istočnim [[Sredozemno more|Mediteranom]] i lukama svih kontinenata, ima kraće i neposrednije veze sa svim pristaništima na obalama Sredozemnog mora, u odnosu na bilo koju luku na istočnoj obali Jadrana.

 

 

== Stanovništvo ==

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz [[2003.]] godine, općina Bar imala je 40.037 stanovnika, raspoređenih u 83 naseljena mjesta.

 

 

== Nacionalni sastav po naseljenim mjestima ==

* Arbnež - uk.399, Albanci - 399

* [[Bar (grad)|Bar]] - uk. 13.719, Crnogorci - 6.740, Srbi - 4.956, neopredijeljeni - 761, Muslimani - 239, Bošnjaci - 204, Albanci - 133, Hrvati - 126, ostali - 560

 

== Jezici ==

* [[srpski]] - 24.138 (60,28 %)

* [[crnogorski]] - 10.235 (25,56 %)

 

== Spomenici i znamenitosti ==

[[Datoteka:Stari Bar.JPG|thumb|mini|Stari Bar]]

Pet kilometara istočno od suvremene luke Bar nalazi se obzidani i ruševni drevni Stari Bar, nekadašnje mitsko primorsko središte balkanskih Slavena. Na toj uzvisini udaljenoj 3,5 km od mora bila je prvotno [[Iliri|ilirska]] gradina i to još u 9. st. pr. Kr. Stari grad Bar na brdu narodna pjesma naziva bijelim, turačkim, pitomim ili malim. Kao čvrsto i obzidano srednjovjekovno naselje sagradio ga je [[bizant]]ski car [[Justinijan I. Veliki|Justinijan]] u 6. stoljeću. Kasnije u doba države [[Nemanjići|Nemanjića]], katolički Bar (od [[1089.]] središte nadbiskupije) ima autonomiju, statut i grb. Kuje vlastiti [[bronca|brončani]] [[novac]] na kojem je pisalo d'Antivar i na kojem je bio prikazan gradski zaštitnik [[sveti Juraj]] sa zmajem. U doba [[Mletačka Republika|mletačke]] vlasti od [[1441.]] do [[1571.]] Bar kuje domaći novac s oznakom svetoga Marka (folar, polufolar i bagatin).

 

 

== Povezani članci ==

 

 

== Literatura ==

*Lovorka Čoralić: "Barani u Mlecima - Povijest jedne hrvatske iseljeničke zajednice", "Dom i svijet", Zagreb, 2006., ISBN 953-238-015-9

*Vladimir Marvučić: [http://www.matica.hr/hrrevija/revija2007_2.nsf/AllWebDocs/HRVATI_U_BARU_____OSTACI_OSTATAKA_ Hrvati u Baru – »Ostaci ostataka«] // [[Hrvatska revija]], Matica hrvatska, Zagreb, Broj 2, Godište VII, 2007., {{ISSN|1330-2493}}

 

== Izvori ==

{{izvori}}

 

== Vanjske poveznice ==

 

 

{{Crna Gora}}

{{Mrva-grad-crna gora}}

[[Kategorija:Gradovi u Crnoj Gori]]