Inačica od 8. lipnja 2017. u 20:36 uredi Mudroslov (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 18.623 edits nova stranica: mini\|desno\|Zidne slike (freske) u Vili misterija u [[Pompejima s prikazom obreda uvođenja u Bakhov kult.]] '''Dionizov'...		Inačica od 8. lipnja 2017. u 20:36 uredi ukloni ovu izmjenu Mudroslov (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 18.623 edits m misterij - > misteriji Novija izmjena →
Redak 1: [[Datoteka:Roman fresco Villa dei Misteri Pompeii 001.jpg\|mini\|desno\|Zidne slike (freske) u Vili misterija u [[Pompeji]]ma s prikazom obreda uvođenja u Bakhov kult.]] '''Dionizov''' odnosno '''Bakhov kult''', kao i '''Dionizijski ~~misterij~~misteriji''', bio je vjerski [[kult]] i jedan od oblika [[dionizije (svečanosti)\|dionizija]], svečanosti u čast boga [[Dioniz]]a (Bakha), boga [[vinarstvo\|vinarstva]] i [[vinogradarstvo\|vinogradarstva]]. U [[Stara Grčka\|Staroj Grčkoj]], dionizije su bile vesele i razuzdane zabave, koje su [[Rimljani]] preuzeli i pretvorili u tajanstveni vjerski kult, budući da je Dioniz, odnosno rimski Bakho, bio i bog tajanstvnih vjerskih svečanosti. Prvi zapisi o kultu sežu u [[14. stoljeće pr. Kr.]] u [[Stara Grčka\|Staroj Grčkoj]].<ref> [http://vinopedia.hr/wiki/index.php?title=Dioniz Vinopedia] članak '''Dioniz''', vinopedia.hr (pristupljeno 8. lipnja 2017.) </ref> Rimljani kult preuzimaju u [[5. stoljeće pr. Kr.\|5. stoljeću pr. Kr.]]<ref> [http://proleksis.lzmk.hr/17874/ Proleksis enciklopedija] članak '''dionizije''', proleksis.lzmk.hr (pristupljeno 8. lipnja 2017.) </ref>, no [[186. pr. Kr.]] postaje zabranjen, čime postaje još popularniji, posebno među patricijskim slojem. Spada u kultove transa: izazivanje stanja transa pokretima i [[ples]]om bio je sastavni dio slavlja.<ref name=likovni> Blanka Petrinec Fulir, Elen Žubek, Zrinka Jurić Avmedoski, Natalija Stipetić Ćos, ''Likovna umjetnost 2'', Prvo izdanje, Alfa, Zagreb, 2014., str. 101, ISBN 9789532976977 </ref>

Dionizov kult: razlika između inačica