Hrvatske željeznice: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m Pravopisne izmjene, manje dopune
Oznake: VisualEditor mobilni uređaj m.wiki
crtice
Redak 54:
Hrvatske željeznice imaju u svom sastavu tri paneuropska koridora: ogranak Koridora X i ogranke b i c koridora V.
 
* Koridor X - Savski Marof-Tovarnik
* Koridor Vb - Botovo-Rijeka
* Koridor Vc - Beli Manastir-Slavonski Šamac i južni krak Metković-Ploče
 
=== Koridor X ===
{{glavni|Željeznička pruga Zagreb Beograd}}
[[Datoteka:Putnicki vlak 2.JPG|mini|250px|Polazak međunarodnog intercity vlaka iz Nove Gradiške]]
[[Željeznička pruga Zagreb Beograd|Koridor X]] je najvažnija željeznička pruga u Hrvatskoj. Kao glavni i najprometniji hrvatski željeznički magistralni pravac, elektrificiran je i pripremljen za maksimalnu brzinu od 160 km/h (teoretski i do 200 km/h, kad bi se signalizacija prilagodila ovakvim brzinama). Također, veći dio je dvokolosiječna pruga, tehnički osposobljena za dvostrani dvosmjerni promet. Ovaj koridor povezuje Republike [[Slovenija|Sloveniju]] i [[Srbija|Srbiju]]. Teretni promet je vrlo intenzivan, a putnički je umjeren, ali poprilično gust. Najvažnija čvorišta su ovog koridora su [[Zagreb]] i [[Vinkovci]].
 
Čvorovi prema koridorskim prugama:
* Zagreb-[[Rijeka]] (sjecište s koridorom Vb)
* [[Dugo Selo]]-[[Kotoriba]] (sjecište s koridorom Vb)
* [[Strizivojna]]-[[Vrpolje]] - [[Osijek]] (sjecište s Koridorom Vc)
* [[Strizivojna]]-[[Vrpolje]] - [[Slavonski Šamac]] (sjecište s Koridorom Vc)
 
Odvojci prema lokalnim prugama:
* [[Banova Jaruga]] - [[Pčelić]] - [[Virovitica]] (ukinut promet zbog lošeg stanja kolosijeka i nedostatka sredstava za održavanje)
* [[Novska]] - [[Sisak]] (obnovljena pruga)
* [[Nova Kapela]]-[[Batrina]] - [[Pleternica]] (odvojci prema Požegi/Velikoj i prema Našicama)
* [[Vinkovci]]-[[Županja]]
* [[Vinkovci]]-[[Vukovar]]
* [[Vinkovci]]-[[Otok]] - granica s [[Bosna i Hercegovina|Bosnom i Hercegovinom]]
* [[Vinkovci]]-[[Osijek]] (pruga puštena u promet)
[[Slika:HZ 6112 001-0 1.jpg|minijatura|lijevo|250px|Novi [[elektromotorni vlak]] [[Končar Elektroindustrija|«Končara»]] za HŽ (na [[InnoTrans]]u 2010. u [[Berlin]]u).]]
=== Koridor Vb ===
Republika [[Mađarska]] - Botovo - [[Koprivnica]] - [[Dugo Selo]] - [[Zagreb]] - [[Karlovac]] - [[Rijeka]]
 
Do [[2013.|2013]]. posebnost ovoga koridora je bio dvostruki električni napon. Od [[Rijeka|Rijeke]] do [[Moravice|Moravica]] u upotrebi je bio napon kontaktne mreže od 3 kV za električnu vuču. Na cijelom ostalom koridoru u upotrebi je napon od 25 kV, koji je inače normiran napon u cijeloj Hrvatskoj.
 
Projekt reelektrifikacije odnosno izmjene sustava električne vuče od [[Rijeka|Rijeke]] do [[Moravice|Moravica]] je završen 23.10.2013. <ref>[http://www.rijeka.hr/Obiljezena140obljetnicaPrugeKarlovac "ZAVRŠETAK PROJEKTA IZMJENE SUSTAVA ELEKTRIČNE VUČE"], Službene stranice Grada Rijeke, 23. listopada 2013.</ref>, čime cijeli sustav ima jedinstven napon od 25 kV.
 
=== Koridor Vc ===
Republika [[Mađarska]] - [[Beli Manastir]] - [[Osijek]] - [[Đakovo]] - [[Strizivojna]]-[[Vrpolje]] - [[Slavonski Šamac]] - Republika [[Bosna i Hercegovina]] - Luka [[Ploče]]
 
Uskoro očekivana maksimalna brzina od 160 km/h. Koridor je elektrificiran od kolodvora [[Strizivojna]]-[[Vrpolje]] do kolodvora [[Slavonski Šamac]] i od granice s [[Bosna i Hercegovina|BiH]] kod [[Metković|Metkovića]] do Luke [[Ploče]]. Elektrifikacija od [[Beli Manastir|Belog Manastira]] do [[Strizivojna|Strizivojne]]-[[Vrpolje]] je u planu. Ovaj koridor bi trebao postati važna transportna magistrala za teretni promet.
 
== Pruga Vinkovci-Osijek ==
{{glavni|PrugaŽeljeznička pruga Vinkovci-Osijek}}
 
Prije [[domovinskiDomovinski rat|Domovinskog rata]] [[Pruga_Vinkovci_OsijekŽeljeznička pruga Vinkovci – Osijek|pruga Vinkovci-Osijek]] je bila najvažnija sporedna linija u cijeloj državi. Imala je najviše prometa i donosila je profit. Nakon 16 godina završena je i njezina obnova, pa je pruga [[2009.]] godine ponovno puštena u promet. Tom prugom povezana su dva najvažnija [[slavonijaSlavonija|slavonska]] grada – [[Osijek]] i [[Vinkovci]], a vožnja vlakom na toj relaciji traje otprilike 30 minuta. Pruga je napravljena za maksimalnu brzinu od 120 km/h, iz sigurnosnih razloga se brzina ograničava na maksimalno 80 km/h.
 
== Željeznica velike brzine ==
Hrvatske željeznice ne posjeduju niti jednu trasu koja bi službeno podržavala brzine veće od 200 km/h, što se smatra granicom željeznice velike brzine. Koridor 10 ima Vmax od 160 km/h, što je nekada smatrano granicom željeznice velike brzine. Postoje planovi za novu nizinsku prugu [[Zagreb]]
 
Hrvatske željeznice ne posjeduju niti jednu trasu koja bi službeno podržavala brzine veće od 200 km/h, što se smatra granicom željeznice velike brzine. Koridor 10 ima Vmax od 160 km/h, što je nekada smatrano granicom željeznice velike brzine. Postoje planovi za novu nizinsku prugu [[Zagreb]]-[[Rijeka]], koja bi imala dionice preko 200 km/h (po nekim planovima i 250 km/h). Koridor 10 je moguće minimalnim zahvatima prilagoditi za veće brzine (sama pruga je prilagođena, ali signalni sustav bi morao biti izmjenjen). Kontaktna mreža bi također trebala minimalne zahvate za 200 km/h.
 
== Planirani željeznički pružni zahvati do 2030. ==
Redak 104:
=== Remont - nadogradnja ===
 
* Vinkovci-Tovarnik → ''modernizacija do 160 km/h''
* Bizovac-Osijek-Dalj → ''modernizacija za veće brzine''
* Sunja-Novska → ''modernizacija/remont''
* Perković-Split Predgrađe
* Knin-Perković
* Tunel kroz Učku (Rijeka-Lupoglav) → ''novogradnja zbog spajanja istarskih pruga s ostatkom mreže pruga Hrvatske''
* Zagreb-Sisak → ''moguća nadogradnja drugog kolosijeka''
* Kutina-Novska → ''remont za veće brzine''
* mađarska granica-Dugo Selo → ''izgradnja drugog kolosijeka''
 
=== Potpuno nove pruge ===
 
* Nove zagrebačke pruge → ''pružni željeznički prsten da bi se smanjilo opterećenje oko glavnog grada te prigradskog prijevoza''
* Podsused-Samobor-Bregana → ''nova pruga, građena većim dijelom na trasi stare [[Samobor]]ske uskotračne pruge''
* [[Željeznička pruga Sisak-Caprag – Karlovac|Sisak-Caprag – Karlovac]] → ''pruga je potpuno uništena u ratnim djelovanjima tijekom Domovinskoga [[rat]]a, većinom je potrebna novogradnja''
* Sisak-Kutina (-Lipovljani) → ''povezivanje dva dijela paneuropskog koridora 10''
* Gradec – Sveti Ivan Žabno → ''nova pruga, koja će značajno skratiti udaljenost od [[Bjelovar]]a do Zagreba''
* Nizinska pruga Karlovac – Rijeka → ''pruga velike brzine, koja će se graditi za brzine od minimalno 250 km/h.'' → ogođeno
Redak 179:
* [http://www.mmtpr.hr/UserDocsImages/NovanizinskaPrugaBotovo-Zagreb-Rijeka.pdf Prezentacija nove nizinske pruge]
 
[[Kategorija: Hrvatske tvrtke]]
[[Kategorija: Željeznički promet u Hrvatskoj]]