Vojislav Šešelj: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Kubura (razgovor | doprinosi)
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 29:
|premijer2 =
|predsjednik =
|prethodnik2 = [[Dragan Tomić]]
|nasljednik2 = [[Nebojša Čović]]
 
|čin3 =
|mandat_start3 =
|mandat_kraj3 =
|podpredsjednik3 =
|podpremijer3 =
|zamjenik3 =
|premijer3 =
|predsjednik3 =
|prethodnik3 =
|nasljednik3 =
 
|čin4 =
|mandat_start4 =
|mandat_kraj4 =
|podpredsjednik4 =
|podpremijer4 =
|zamjenik4 =
|premijer4 =
|predsjednik4 =
|nasljednik4 =
|prethodnik4 =
 
|čin5 =
|mandat_start5 =
|mandat_kraj5 =
|podpredsjednik5 =
|podpremijer5 =
|zamjenik5 =
|premijer5 =
|predsjednik5 =
|prethodnik5 =
|nasljednik5 =
 
|stranka = [[Srpska radikalna stranka]]
Line 74 ⟶ 41:
Šešelj je istaknuti širitelj [[Kroatofobija|kroatofobije]] - te je raspirivanju mržnje prema Hrvatima posvetio, između ostalog, veliki dio knjige "Ideologija srpskog nacionalizma" iz [[2002.]] godine,<ref>{{srp oznaka}} [http://web.archive.org/web/20120717011654/http://www.srpskaradikalnastranka.org.rs/pdf/books/ideologijasrpskognacionalizma.pdf "Ideologija srpskog nacionalizma"], Vojislav Šešelj, u izdanju "Velika Srbija", Beograd, 2002.</ref> te čitavo "kapitalno" djelo (više od 1.000 stranica) "[[Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije]]" iz [[2007.]] godine.
 
Godine [[2003.]] godine izručen je [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Haškom tribunalu]], gdje mu se od tada bez prijekida sudilo za ratne zločine počinjene početkom [[1990-ih]] godina. U rujnu [[2014.]] godine poradi liječenja od karcinoma otpušten je iz pritvora; Šešelj taj otpust koristi za provociranja javnosti [[Radikalizam|radikalnim]] i [[Šovinizam|šovinističkim]] izjavama, na način na koji je koristio i pravo iznošenja svoje obrane na dugogodišnjem suđenju u [[Haag]]u.<ref>{{srp oznaka}} [http://web.archive.org/web/20150521131034/http://www.politika.rs/rubrike/dogadjaji-dana/Tribunal-nalozio-Seseljev-povratak-u-pritvor.lt.html "Šešelj: Ne vraćam se u Hag, neka me hapse"], "Politika" (Beograd), 30. ožujka 2015.</ref>
 
Haaški sud ga je prvostupanjskom presudom [[31. ožujka]] [[2016.]] godine oslobodio krivnje po svim točkama optužnice.<ref name="presuda">[http://vijesti.hrt.hr/328756/sutra-presuda-voi-srpskih-radikala-vojislavu-seselju vijesti.hrt.hr], "Haški sud oslobodio Šešelja - Odluka o žalbi za nekoliko dana", objavljeno i pristupljeno 31. ožujka 2016.</ref>
 
== Životopis ==
 
=== Rani život ===
Vojislav Šešelj rođen je u Sarajevu 1954. godine. Nakon što je [[1976.]] godine diplomirao i već naredne godine magistrirao (na temu "Marksistički koncept naoružanog naroda") na [[Sveučilište u Sarajevu|Sveučilištu u Sarajevu]], u studenome [[1979.]] godine doktorirao je na Pravnom fakultetu [[Sveučilište u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] s disertacijom "Politička suština militarizma i fašizma". Kako je već sa 17 godina postao članom Saveza komunista, mogao je na Fakultetu političkih nauka Sveučilišta u Sarajevu raditi kao asistent profesora na predmetu "Teorija o ratu" (1981.-1984.).<ref>{{srp oznaka}} [http://otvoreniparlament.rs/poslanik/8285 Vojislav Šešelj], otvoreniparlament.rs, pristupljeno 20. svibnja 2015.</ref>
 
=== Politička karijera ===
Političku karijeru započeo je ranih [[1980-ih]] godina kao [[disident]], tj. oporba [[Komunizam|komunističkom]] režimu. U to vrijeme bio je primljen u Društvo filozofa i sociologa SR Hrvatske u Zagrebu. Tada je ([[1984.]]) uhićen, suđen i zbog "kontrarevolucionarnoga djelovanja", odnosno srpskoga nacionalizma osuđen na 8 godina zatvora.<ref name="Nikica Barić">[[Nikica Barić|Barić, Nikica]]. ''Srpska radikalna stranka u Republici Srpskoj Krajini, 1992.-1995. (s naglaskom na Slavoniju i Baranju)'' // ''[[Scrinia slavonica]]'', sv. 10, br. 1, (2010.), str. 495.-525., {{Hrčak|id=115731}}, str. 495.</ref> Branitelj mu je bio hrvatski odvjetnik i kasniji predsjednik [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]], [[Vladimir Šeks]]. Kazna mu je smanjena pa je [[1986.]] godine izašao na slobodu i otišao u [[Beograd]].<ref name="Nikica Barić"/> Dok se nalazio u [[Srbija|Srbiji]] nastupao je s krajnje [[politička desnica|desnih]], antikomunističkih i nacionalističkih pozicija. Godine [[1989.]] godine posjetio je [[Sjedinjene Američke Države]] i tada mu je [[Četnici|četnički]] zapovjednik iz [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]], komandant [[Dinarska četnička divizija|Dinarske četničke divizije]], [[Momčilo Đujić]], dodijelio naslov četničkoga vojvode.<ref name="N. Barić">Barić, Nikica. ''Srpska radikalna stranka u Republici Srpskoj Krajini, 1992.-1995. (s naglaskom na Slavoniju i Baranju)'' // ''Scrinia slavonica'', sv. 10, br. 1, (2010.), str. 495.-525., {{Hrčak|id=115731}}, str. 496.</ref> Taj mu je naslov bio oduzet nakon rata zbog političkog paktiranja s ljevičarskom [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističkom partijom Srbije]] [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]]. Iste te 1989. godine u [[München]]u održao je govor u kojemu je predložio premještanje glavnog grada SR Srbije i SFRJ na Kosovo s ciljem ponovnog posrbljenja te tadašnje pokrajine.
 
Zajedno sa svojim kumom [[Vuk Drašković|Vukom Draškovićem]], [[1989.]] godine, Šešelj je osnovao stranku pod imenom ''[[Srpska narodna obnova]]''. Međutim, kumovi su se uskoro posvađali pa se i stranka raspala. Naredne [[1990.]] godine, Šešelj je pokušao osnovati ''Srpski četnički pokret'' koji je ubrzo zabranjen. Tako je i sam Šešelj vrlo brzo uhićen, a [[9. prosinca]] te godine (na prvim višestranačkim izborima u Srbiji) bio je jednim od predsjedničkih kandidata i osvojio je blizu sto tisuća glasova.
Line 92 ⟶ 61:
 
==== Suđenje u Osijeku ====
Zbog toga što je na mitinzima Srba u Hrvatskoj na području Beloga Manastira, pozivao na uspostavu velike Srbije, protjerivanje Hrvata iz Baranje i poticao na zločine Šešelj je bio uhićen [[23. travnja]] 1991. godine te potkraj travnja iste godine pušten.<ref>[http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm 1991.], centardomovinskograta.hr, pristupljeno 3. travnja 2016.</ref><ref name="max">M. Marković, [http://www.maxportal.hr/ekskluzivno-dokumenti-seselja-je-sud-u-osijeku-1998-oslobodio-zatvora/ Dokumenti – Šešelja je sud u Osijeku 1998. godine oslobodio zatvora], maxportal.hr, 2. travnja 2016., pristupljeno 3. travnja 2016.</ref> Nakon toga, [[21. srpnja]] [[1992.]] godine, Vojni sud u Osijeku ga je u izočnosti oglasio krivim "zbog kaznenog djela - protiv Republike Hrvatske, izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora ili netrpeljivosti" te osudio na kaznu zatvora od 4 godine i šest mjeseci.<ref name="max"/> Šest godina nakon toga, [[30. lipnja]] [[1998.]] godine, Županijski sud u Osijeku obustavio je postupak izvršenja kazne temeljem Zakona o oprostu.<ref name="max"/>
 
=== Predsjenik Općine Zemun ===
Line 103 ⟶ 72:
 
=== Izbori za Skupštinu ===
Svibnja [[1992.]] godine, na prvim izborima za Skupštinu [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]] (koje je srpska oporba bojkotirala), njegova Srpska radikalna stranka osvojila je drugo mjesto i Šešelj je postao jednim od značajnijih političkih faktora u zemlji. Njegovim zalaganjem, oboren je prvi predsjednik Vlade SRJ [[Milan Panić]] (prosinca [[1992.]]), a lipnja [[1993.]] godine uspio je 'srušiti' tadašnjeg predsjednika SRJ [[Dobrica Ćosić|Dobricu Ćosića]]. Tako se pokazao kao izuzetno vjeran pomagač srpskom predsjedniku [[Slobodan Milošević|Slobodanu Miloševiću]]. No, rujna te godine, došlo je do raskida suradnje između Miloševića i Šešelja. SRS otkazuje povjerenje Miloševićevoj manjinskoj Vladi Srbije, zbog čega dolazi do izvanrednih parlamentarnih izbora. Radikali tako bilježe pad popularnosti. Tijekom [[1994.]] i [[1995.]] godine Šešelj je optuživao Miloševića za izdaju srpskih nacionalnih interesa i dva puta boravio je u zatvoru. Godine 1994. godine osuđen je na nekoliko mjeseci zatvora zbog vrijeđanja predsjednika Narodne skupštine Srbije.<ref name="N.B.">Barić, Nikica. ''Srpska radikalna stranka u Republici Srpskoj Krajini, 1992.-1995. (s naglaskom na Slavoniju i Baranju)'' // ''Scrinia slavonica'', sv. 10, br. 1, (2010.), str. 495.-525, {{Hrčak|id=115731}}, str. 497.</ref> Ponovno je uhićen u svibnju 1995. godine zbog održavanja neprijavljenoga javnoga skupa.<ref name="N.B."/>
 
Vojislav Šešelj kao čelnik Radikalne stranke [[24. ožujka]] [[1998.]] godine ulazi u koalicijsku Vladu Srbije sa [[Socijalistička partija Srbije|Socijalističkom partijom Srbije]] i [[Jugoslovenska levica|Jugoslovenskom levicom]]. Tada je izabran za potpredsjednika te Vlade, koja je u listopadu te godine donijela zakon o informiranju koji je oštro kažnjavao sve novine koje su pisale protiv Miloševićevog režima.
Line 109 ⟶ 78:
Nakon što je Milošević u lipnju [[1999.]] godine prihvatio plan '''Ahtisari-Černomirdin''', koji je značio potpuno povlačenje jugoslavenskih i srpskih vojno-policijskih snaga s Kosova, Šešelj je odlučio izaći iz Vlade Srbije. No, vrlo brzo se u Vladu vratio, zbog "''nacionalnih interesa''". Sve to je, međutim, doprinijelo padu rejtinga radikala.
 
Dana [[24. rujna]] [[2000.]] godine, Šešeljevi radikali uvjerljivo su izgubili na izborima za Skupštinu SR Jugoslavije. Tri mjeseca kasnije, [[23. prosinca]], na izvanrednim izborima za Skupštinu Srbije, osvojili su svega 23 zastupnička mjesta.
 
=== Suđenje u Haagu ===
Line 118 ⟶ 87:
Suđenje mu je počelo [[7. studenoga]] [[2007.]] godine.
 
Početkom rujna [[2008.]] godine, razišao se sa svojim najbližim suradnikom i zamjenikom predsjednika SRS, [[Tomislav Nikolić|Tomislavom Nikolićem]]. Šešelj je tražio da radikali glasuju protiv Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Srbije i [[Europska unija|Europske unije]], dok je Nikolić bio da se glasuje za. Dana [[6. rujna]], Nikolić podnosi ostavku na dužnosti u stranci i najavljuje osnivanje nove, dok ga Šešelj označuje "''izdajnikom''" i optužuje da su ga "''zavrbovale strane obaveštajne službe''". Istodobno, Šešelj je ovlastio [[Dragan Todorović|Dragana Todorovića]] neka vodi stranku u njegovom odsustvu. Šešelj i dalje ima utjecaja na [[Srbija|srpsku]] političku scenu, a njegova [[Srpska radikalna stranka]] je, nakon odlaska Tomislava Nikolića, izgubila dobar dio svojih dotadašnjih birača.
 
Tijekom pritvora u Haagu Šešelj je objavio mnoštvo knjiga, među kojima je i 1.032 stranice velika knjiga ''[[Rimokatolički zločinački projekat veštačke hrvatske nacije]]'' iz [[2007.]] godine. U njoj je tvrdnja kako su svi samozvani Hrvati štokavci zapravo Srbi.