Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Ddodatci članku, izvor, vanj. pov. |
Bilješka, citat prijevoda Izjave. |
||
Redak 129:
== Potpora ''Deklaraciji'' od Hrvata u emigraciji ==
''Deklaracija'' je pozitivno odjeknula i dobila je potporu u hrvatskoj emigraciji koja ju objavljuje u svojim časopisima i prevodi na glavne svjetske jezike. [[Karlo Mirth]] preveo je i objavio tekst ''Deklaracije'' na [[engleski jezik]] u časopisu ''[[Croatia Press]]'' (1–2/1967., sv. 21).<ref name="Vinko Grubišić">[[Vinko Grubišić]], [http://www.matica.hr/hr/511/pogledi-na-deklaraciju-o-nazivu-i-polozaju-hrvatskog-knjizevnog-jezika-u-sjevernoj-i-juznoj-americi-26708/ ''Pogledi na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika u Sjevernoj i Južnoj Americi]'', ''Hrvatska revija'', br. 1, 2017., pristupljeno 24. lipnja 2017.</ref> [[19. travnja]] 1967. godine [[Hrvatska akademija Amerike]] (The Croatian Academy of America) objavila je ''Izjavu Hrvatske akademije Amerike o zgrebačkoj jezičnoj deklaraciji''.<ref name="Vinko Grubišić"/><ref>{{eng oznaka}} Stan Granic, [http://www.hic.hr/hrvatski/izdavalastvo/FOLIA.pdf ''Pronouncements concerning the Language of the Croats. (1850-1995).''], ''[[Folia Croatica-Canadiana]]'', sv. II, 1999., str. 186. - 188.</ref>{{fusg|1}} ''Izjava'' je objavljena u časopisu ''[[Journal of Croatian Studies]]'' (VII–VIII/1967, str. 195. - 196.) a u istome broju objavljen je tekst ''Deklaracije'' na engleskome jeziku preuzet iz ''Croatia Pressa'' i ''"komentar jednoga od tada najistaknutijih hrvatskih jezikoslovaca izvan Hrvatske, [[Krsto Spalatin|Krste (Christophera) Spalatina]]"''.<ref name="Vinko Grubišić"/> [[30. travnja]] 1967. godine u svezi Deklaracije hrvatski pisci i autori u emigraciji objavili su ''Apel hrvatskih pisaca i autora u emigraciji''. ''Apel'' je objavljen na hrvatskome, [[Njemački jezik|njemačkome]] i [[Francuski jezik|francuskome jeziku]] u ''[[Hrvatska revija|Hrvatskoj reviji]]'', (1-2, 1967.) a potpisnici kojega bili su: [[Luka Brajnović]], [[Luka Fertilio]], [[Alan Horić]], [[Andrija Ilić]], [[Nada Kesterčanek Vujica]], [[Lucijan Kordić]], [[Predrag Kordić]], [[Ivo Lendić]], [[Enver Mehmedagić]], [[Vinko Nikolić]], [[Boris Maruna|Borislav Maruna]], [[Antun Nizeteo]], [[Gracijan Raspudić]], [[Mirko Čović]], [[Krunoslav Draganović]], [[Jere Jareb]], [[Bogdan Radica]], [[Stjepan Ratković]], [[Franjo Trogrančić]] i [[Dušan Žanko]].<ref>{{eng oznaka}} Stan Granic, [http://www.hic.hr/hrvatski/izdavalastvo/FOLIA.pdf ''Pronouncements concerning the Language of the Croats. (1850-1995).''], ''Folia Croatica-Canadiana'', sv. II, 1999., str. 188. - 191.</ref>
{{citat|Istom je ova Deklaracija hrvatskome narodnom preporodu, koji je pred 132 godine započeo pod Gajem, dala pravo konačno značenje... Slabljenje velikosrpskoga režima i države iskoristili su hrvatski književnici i jezikoslovci i Deklaracijom o hrvatskom književnom jeziku poništili i romantičarski bečki Književni dogovor iz 1850. i Zaključke Novosadskoga dogovora iz 1954. u eri Rankovića. Time su ovi hrvatski intelektualci izvršili drugi hrvatski narodni preporod, koji će i na kulturnome i političkome području imati dalekosežne posljedice. Deklaracija predstavlja historijsku etapu u oslobađanju hrvatskoga naroda, koja je u punome zamahu.|[[Jure Petričević]], ''Hrvatska revija'', 1-2, 1967.<ref>[[Marko Curać]], ''Deklaracija predstavlja historijsku etapu u oslobađanju hrvatskoga naroda'', ''[[Hrvatski tjednik (Zadar)|Hrvatski tjednik]]'', br. 661., 25. svibnja 2017., str. 47.</ref>}}
Redak 142:
* [[Deklaracija o hrvatskom jeziku i školstvu u BiH ]]
* [[Podgorska Deklaracija o hrvatskom jeziku]]
== Bilješke ==
#{{fusd|1}}Prijevod ''Izjave'' na hrvatski jezik: ''"'''Izjava Hrvatske akademije Amerike o zagrebačkoj jezičnoj deklaraciji''' (...) Izvršni odbor Hrvatske akademije Amerike jednoglasno prihvaća sljedeću izjavu na redovitom sastanku Odbora, 19. travnja 1967. O Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika (u Jugoslaviji), koju su donijele hrvatske kulturne i znanstvene institucije u Zagrebu 16. ožujka 1967., Hrvatska akademija Amerike smatra potrebnim izjaviti sljedeće: Osamnaest hrvatskih institucija koje su priredile Deklaraciju predstavljaju najugledniji i najreprezentativniji skup za donošenje odluka o hrvatskom jeziku. Hrvatska akademija Amerike priključuje se načelima Deklaracije koja se praktički primjenjuju u Sjedinjenim Državama Amerike gdje u više od devedeset posto slučajeva postoje novine i publikacije na hrvatskom i odvojeno na srpskom jeziku. Zabrinuti izvještajima političkih pritisaka na kulturne institucije, napadima na pisce, jezikoslovce i kulturne djelatnike kao i najavama novih progona potpisnika Deklaracije, želimo vas podsjetiti da će nasilni pokušaji povlačenja Deklaracije još dramatičnije i snažnije naglasiti njeno značenje. Posebno smo zaprepašteni pozivima na ubojstva, kao što je bio u Beogradu slučaj novinara koji je to rekao gosp. Richardu Ederu, dopisniku New York Timesa, 25. ožujka 1967. Podsjećamo da je ista filozofija dovela do ubojstva Stjepana Radića i njegovih sudrugova u Beogradskom parlamentu 1928. i da je to bio početak i uzrok krvavog konflikta između Srba i Hrvata koji je slijedio. Hrvatska akademija Amerike naglašava da je velika većina Hrvata uvijek nazivala svoj jezik hrvatski te da je većina Srba svoj jezik nazivala srpskim imenom, bez obzira na službene nazive. Dakle, ne vidimo kako bi se zahtjev hrvatskih institucija da se službeni jezik Hrvata zove hrvatski te da imadne ista prava kao i drugi jezici mogao tumačiti kao ugrožavanje zakonskih interesa drugih naroda i etničkih grupa, kako to tvrde oni koji se suprotstavljaju Deklaraciji. Hrvatska akademija Amerike dostavlja ovu izjavu istovremeno Matici hrvatskoj u Zagrebu i američkim novinama na hrvatskom jeziku. New York, 19. travnja 1967."''<ref name="Vinko Grubišić"/>
== Izvori ==
| |||