Bjelovar: razlika između inačica

Bjelovar je i prometno raskrižje u ovom kraju. Sijeku ga ceste od [[Zagreb|Zagreba]] za [[Osijek|Osijek]], zatim iz [[Varaždin|Varaždina]] i [[Koprivnica|Koprivnice]] preko [[Čazma|Čazme]] do [[Ivanić Grad|Ivanić Grada]] i auto-cesteautoceste, a preko [[Daruvar]]a na jednu stranu vode, za [[Virovitica|Viroviticu]], a na drugu stranu zaprema [[Pakrac]]u i [[Lipik]]u.

Započela je i izgradnja brze ceste Zagreb -– Bjelovar -– [[Virovitica]], koja će Bjelovar još bolje povezati sa Zagrebom, ali će biti i snažan poticaj razvoju gospodarstva. Do sada je dovršena dionica Zagreb -– [[Vrbovec]].

[[Pošta]] je osnovana [[1805]]. Pukovnik Grüber zasadio je drvored [[platana]] dužinom [[sjever]]nog bedema nekadašnje tvrđave, koje i danas postoje u današnjoj Ulici dr. Ivše Lebovića. U najstarije kulturne ustanove ubrajaju se čitaonica i knjižnica osnovane [[1832]]. Tamo su se održavali [[ples]]ovi i zabave. Prva tiskara je proradila [[1859]]. godine. Kada je [[1871]]. godine ukinuta [[Vojna krajina]], Bjelovar je postao sjedište [[Bjelovarsko-križevačka županija|Bjelovarsko-križevačke županije]]. Prvi župan bio je [[Ivan Vitez Trnski]]. Tri godine kasnije, [[1874]]. Bjelovar je proglašen slobodnim kraljevskim gradom odlukom [[ban]]a [[Ivan Mažuranić|Ivana Mažuranića]] i dobiva svoj [[grb]], na kojem je gradska utvrda (čardak) ispred koje je graničar i [[tri]] posječena [[hrast]]a. Šumarski stručnjak Josip Ettinger osnovao je rasadnik Šljukingon za uzgoj šumskih sadnica i voća. Gimnazija je osnovana [[1876]]. godine, a ženska i stručna [[škola]] [[1898]]. godine. Potres je oštetio crkvu sv. Terezije Avilske [[1880]]. godine, a osam godina kasnije popravio ju je arhitekt [[Hermann Bolle]]. Preuređeno je groblje [[1880]]. godine, tako da su [[Katoličanstvo|katolički]], [[Pravoslavlje|pravoslavni]] i [[Židovi|židovski]] dijelovi groblja spojeni u jednu cjelinu. Godine [[1887]]. započelo je raditi prvo poduzeće suhomesnate robe i [[mast]]i „Josip Svoboda”, a sušionica [[cikorija|cikorije]] „Franck” [[1900]]. godine, koja je bila jedina tvornica cikorije u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugrarskoj]]. [[Željeznica|Željeznička]] pruga Bjelovar -– [[Križevci]] otvorena je [[1894]]., pruga Bjelovar - [[Kloštar Podravski]] [[1900]]. te [[Željeznička pruga Bjelovar- – Garešnica/Grubišno Polje|pruga do Garešnice i Grubišnog Polja]] [[1913]]. godine. Grad je imao najveći porast stanovništva od 1880. do 1900. godine.