Hrvati u Bugarskoj: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
|||
Redak 19:
Hrvati su u Bugarsku doselili u nekoliko valova.
Najveći val je bio 1890-ih i 1900-ih, kad su došli u u Bugarsku iz kosovskog sela [[Janjevo|Janjeva]], u doba dok su i Bugarska i [[Kosovo]] bile dijelom [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].
Ponajviše potječu od trgovaca i zlatara iz [[Janjevo|Janjeva]] koji su 1900-ih otišli iz sela jer je bilo prenaseljeno, a gospodarsku budućnost su vidjeli u Bugarskoj, u Sofiji, jer je ondje za ono vrijeme bilo vrlo malo zlatara u odnosu na potrebe.
Hrvati iz Janjeva i okolice doseljavali su se u bugarske velike gradove kao Sofiju, [[Plovdiv]], [[Jambol]] i druge, gdje su bili zlatari ili trgovci jednostavnim nakitom. Ti su Hrvati hodili po tržištima, sajmima u gradovima i selima te prodavali umjetnička djela čime su izdržavali svoje višečlane obitelji. Bugarski Hrvati bili su uzorni katolici, održavali živu katoličku vjeru i za vrijeme krutog realsocijalizma u Bugarskoj. Osamdesetak je obitelji bilo u Sofiji 1945. godine, a drugi im je dom bila je tamošnja [[Katedrala sv. Josipa u Sofiji|crkva svetoga Josipa]].<ref name="Moja Hrvatska">Matica: [https://mojahrvatska.vecernji.hr/price/hrvati-u-bugarskoj-i-mi-se-nadamo-da-cemo-jednoga-dana-ostvariti-svoje-snove-1158153 ''Hrvati u Bugarskoj: I mi se nadamo da ćemo jednoga dana ostvariti svoje snove''] Moja Hrvatska, Večernji list, 24. ožujka 2017. Pristupljeno 3. srpnja 2017.</ref> Veliki broj Hrvata bili su katolički redovnici i misionari. Tako danas u Bugarskoj djeluju [[isusovci]] iz hrvatske provincije, [[sestre milosrdnice]] iz hrvatske delegature, Milosrdne sestre sv. Križa iz Hrvatske provincije, a od 2002. i hrvatski [[karmelićani]], koji danas drže kuću i crkvu sv. Franje u kojoj je djelovao papa [[Ivan XXIII.]]. Ti redovnici pišu djela na bugarskom jeziku, ali povremeno održavaju i mise na hrvatskom. Zanimljivost je i da su hrvatski [[kapucini]] odbili preuzeti voditi katedralu sv. Josipa u Sofiji nakon što je pao komunizam. Danas tu katedralu vode Poljaci.
Dolasci Hrvata u Bugarsku su bili i za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, pa su tako janjevski Hrvati još 1930-ih odlazili u Bugarsku, kada po svjedočenjima otišlo 30-ak obitelji.
| |||