Svijećnica: razlika između inačica

Blagdanom se slavi događaj iz [[Isus]]ova djetinjstva, kada su, prema Mojsijevu Zakonu, [[Sveti Josip|Josip]] i [[Sveta Marija|Marija]] donijeli Isusa u Hram u [[Jeruzalem]]u, da ga, kao prvorođenca, obredno prikažu [[Bog]]u. Preko [[Mojsije|Mojsija]], Bog je [[Židovi|Izraelcima]], dao propis, da 40. dan nakon poroda [[svećenik|svećenici]] u Hramu moraju blagosloviti rodilju. Roditelji su za uzvrat, dali [[ovca|janje]] mlađe od godine dana ili mladu [[golub]]icu. Isusovo prikazanje u Hramu, prorekao je u [[Stari Zavjet|Starom zavjetu]] [[prorok]] [[Malahija]]: „I doći će iznenada u Hram svoj Gospod kojega vi tražite i anđeo Saveza koga žudite“ (Mal 3, 1). U stilu Isusova skrovita djetinjstva, obred je prošao jednostavno i nenapadno. U Hramu se zatekao starac Šimun, koji je [[Isus]]a primio u naručje i prepoznao ga kao Mesiju, a [[Sveta Marija|Mariji]] je prorekao, da će mnogo patiti, riječima: „Mač boli, probost će ti dušu.” [[Ana Proročica|Proročica Ana]] je također bila tada u Hramu i uputila je [[molitva|molitve]] i zahvale Bogu.

Na ovaj blagdan, blagoslivljaju se [[svijeća|svijeće]], koje će se kasnije koristiti u obredima [[krštenje|krštenja]], [[Tijelovo|tijelovskim]] procesijama i drugim prigodama. U [[Dalmacija|Dalmaciji]], ovaj se blagdan zove ''Kandelora''<ref>Jeronim Šetka, ''Hrvatska kršćanska terminologija'', II. izdanje, Split: "Marija", 1976., str. 118.</ref>, a u [[Slavonija|Slavoniji]] ''Svitlomarinje''.

==Opaske Izvori ==