Rijeka: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
→Promet: E65 |
|||
Redak 460:
{{Citat|Velike promjene u razvitku riječke luke započinju godine 1717., pošto je Karlo VI. u sklopu svoje merkantilističke politike proglasio slobodnu plovidbu Jadranskim morem, a dvije godine poslije Rijeku i Trst slobodnim lukama. Istodobno, u Rijeci se uspostavlja podružnica novoosnovane bečke Carske privilegirane orijentalne kompanije, zadatak koje je bio razvijati vanjsku trgovinu s Orijentom, posebno s Turskom, koja je tada bila glavni austrijski vanjskotrgovinski partner.|Mencer i Črnjar, 2000., 1056.}}</ref> kad je proglašena slobodna plovidba Jadranom, a Rijeka [[1719.]] proglašena slobodnom lukom. Tada je zadatak bio razvijati vanjskotrgovinske odnose s [[Orijent]]om i [[Osmansko Carstvo|Osmanskim Carstvom]].<ref name="EPr"/> Danas je Rijeka preko brzobrodskih linija povezana s otocima [[Rab]]om, [[Pag]]om i [[Lošinj]]om.
S ostatkom Hrvatske i Europe, Rijeka je dobro povezana cestovnim, željezničkim i zrakoplovnim vezama. [[2004.]] godine je dovršen dio autoceste [[Autocesta A7|A7]], koji povezuje Rijeku sa [[Slovenija|slovenskom]] granicom, dok je autocesta [[Autocesta A6|A6 Zagreb-Rijeka]] ([[Europski pravac E65|E65]]) dovršena [[2008.]] godine. Preko tunela [[Učka]], kroz istoimenu planinu, Rijeka osigurava vezu s brzom cestom A8/A9, tzv. [[Istarski ipsilon|Istarskim ipsilonom]]. Izgrađena je i nova riječka obilaznica, kojom je gusti automobilski promet zaobišao sam grad. Gradnja potpune obilaznice završena je 2008. godine.
Rijeka od [[1970.]] godine ima zračnu luku. Kako se nalazi na obližnjem otoku [[Krk]]u, više je usmjerena na charter letove, makar se u zadnjih nekoliko godina povećava broj izravnih linija. Godine [[2005.]] kroz riječku je zračnu luku prošlo 130.000 putnika, a prema predviđanjima za [[2020.]] godinu očekuje se promet od 1.110.000 putnika.{{nedostaje izvor}}
| |||