'''Hitin''' ([[grčki]]: χιτίνη tunika, ogrtač) je kompleksni visokomolekularni gradbenigrađevni [[polisaharid]] empirijske formule (C<sub>8</sub>H<sub>13</sub>O<sub>5</sub>)<sub>x</sub> i glavni je sastojak [[stanična stijenka|staničnestaničnih stijenkestijenki]] [[gljive|gljiva]], [[lišajevi|lišajeva]], ite [[egzoskelet]]a [[člankonošci|člankonožaca]]. Pored toga, nalazi se i u vanjskoj ljušturi [[mekušci|mekušaca]] i više [[Koljeno (taksonomija)|koljena]] drugih [[beskralješnjaci|beskralježnjaka]]. Zaštitna uloga hitina kod beskralježnjaka vrlo je slična ulozi koju ima [[celuloza]] kod [[biljke|biljaka]], a ta dva [[organska kemija|organska spoja]] su i [[kemija|kemijski]] vrlo slična.
Suprotno uvriježenom vjerovanju da hitin daje tvrdoću oklopu [[kukci|kukaca]] ili [[rakovi|rakova]], on im zapravo daje savitljivost i mekoću. Tek u kombinaciji sa strukturnim [[protein]]om [[sklerotin]]om, [[kutikula]] postaje čvrsta i stabilna.
Hitin je, poslijenakon [[Celuloza|celuloze]], drugi najčešći bio[[polimer]]. Procjenjuje se, da ga na [[zemlja|Zemlji]] ima oko 10<sup>6</sup> do 10<sup>7</sup> tona. Hitin je gradbenigrađevni polisaharid oklopa mnogih beskralježnjaka, pri tome,čemu najveći dio otpada na hitin u oklopima malenih račića, zvanih [[kril]]a ([[zooplankton]]).
Hitin je teško razgradiv. Između ostalih razgrađivača, to čini i [[bakterije|bakterija]] ''[[Vibrio cholerae]]'', izazivač bolesti [[kolera|kolere]]. Zbog toga, nedovoljno kuhani [[rakovi]] ili [[gljive]] mogu pretstavljatipredstavljati zdravstveni rizik.
