Konstantin Černjenko: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 24:
|nasljednik2=[[Mihail Gorbačov]]
|prethodnik2=[[Jurij Andropov]]
|predsjednik=
|mandat_start=[[13. veljače]], [[1984]].
|mandat_kraj=[[10. ožujka]], [[1985]].
Line 32 ⟶ 31:
}}
 
'''Konstantin Ustinovič Černjenko''' ([[ruski jezik|rus]]. '''''Константи́н Усти́нович Черне́нко''''', [[24. rujna]] [[1911]]. - [[10. ožujka]] [[1985]].) je bio ruski političar, vođa [[SSSR]]-a i [[Glavni tajnik KP SSSR|glavni tajnik KP SSSR]] od [[13. veljače]] [[1984]]. do [[10. ožujka]] [[1985]]. godine, to jest do smrti 13 mjeseci nakon izbora. Černjenko je od [[11. travnja]] [[1984]]. pa do smrti [[1885.]] godine bio i Predsjednik Presedana [[Vrhovni Sovjet|Vrhovnog Sovjeta]].
 
== Put do moći ==
Konstantin Ustinovič Černjenko rođen je [[24. rujna]] [[1911]]. godine u mjestu [[Boljšaja Tes]]. Godine [[1926]]. pridružio se [[Komsomol]]u, a [[1931]]. godine i [[Komunistička partija|KP-u]]. Nakon kratkog ograničavanja u frontalnoj gardi, na [[Kina|Sino]]-Sovjetskoj granici, Černjenko je postao karijerski političar. Nakon rada u regijama i u [[Moldavska SSR|moldavskoj SSR]], pozvan je u [[Moskva|Moskvu]] [[1960]]. godine, gdje je pod zaštitom [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] unaprijeđen i time je postao kandidat za [[Centralni komitet]] [[1966]]. godine, sve do [[1971]]. godine kada je postao punopravni član. U [[Politbiro]] se kao kandidat učlanio u [[listopad]]u [[1977]]. godine, a punopravni član je postao u [[studeni|studenom]] [[1978]]. godine.
 
Konstantin Ustinovič Černjenko rođen je [[24. rujna]] [[1911]]. u mjestu [[Boljšaja Tes]]. Godine [[1926]]. pridružio se [[Komsomol]]u, a [[1931]]. i [[Komunistička partija|KP-u]]. Nakon kratkog ograničavanja u frontalnoj gardi, na [[Kina|Sino]]-Sovjetskoj granici, Černjenko je postao karijerski političar. Nakon rada u regijama i u [[Moldavska SSR|moldavskoj SSR]], pozvan je u [[Moskva|Moskvu]] [[1960]]., gdje je pod zaštitom [[Leonid Brežnjev|Leonida Brežnjeva]] unaprijeđen i time je postao kandidat za [[Centralni komitet]] [[1966]]., sve do [[1971]]. kada je postao punopravni član. U [[Politbiro]] se kao kandidat učlanio u [[listopad]]u [[1977]]., a punopravni član je postao u [[studeni|studenom]] [[1978]].
 
== Borba moći i izbor za Glavnog tajnika ==
 
Godine [[1965]]., Černjenko je postao Direktor osoblja u partijskom Glavnom odjelu. Nastavio je raditi kao službenik, no sada je držao jako moćnu poziciju. Imao je znanje o svim osobama iz partije, a nadgledao je prislušne i nadgledne aparate u uredima, iako je njegov glavni posao bilo potpisivanje na tisuće dokumenata dnevno. Taj je posao radio 20 godina. Čak i kad je postao Glavni tajnik, nastavio je potpisivati papire, no zahvaljujući sovjetskoj [[birokracija|birokraciji]], njegov potpis nije bio ništa važniji nego kad je bio samo službenik. Eventualno, kada se razbolio, nije bio u stanju da potpisuje dokumente te je umjesto originalnog potpisa korišten [[faksimil]]. To je još više umanjilo vrijednost njegova potpisa.
 
Nakon [[Leonid Brežnjev|Brežnjevljeve]] smrti [[1982]]. godine, Černjenko je izgubio borbu moći zbog anti-Brežnjevskih sila, koje su uključivale i [[KGB]] i [[Crvena Armija|Crvenu Armiju]], i umjesto njega, [[Jurij Andropov]] je kandidiran za Glavnog tajnika. Kada je Andropov umro u [[veljača|veljači]] [[1984]]. godine, Černjenko je, unatoč zabrinutosti zbog njegovog zdravlja, izabran da ga zamijeni.
 
== Černjenko na poziciji ==
Černjenko je predstavljao politiku kasne Brežnjevske ere. Usprkos tome, podržavao je veču ulogu radničkih saveza, reforme u školstvu i uklanjanje birokracije. U vanjskoj politici uspio je dogovoriti trgovački pakt sas [[Kina|NR Kinom]]. Unatoč pozivima za obnovljani [[detant]], Černjenko je učinio malo da smanji [[Hladni rat|hladnoratovske]] tenzije sa [[SAD]]-om. Na primjer, [[1984]]. godine, [[SSSR]] je zaustavio posjet [[DDR|DDR-ovog]] vođe [[Erich Honecker|Ericha Honeckera]] [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]]. No u kasnu jesen [[1984]]. godine, SSSR i SAD su se dogovirli o nastavku razgovora o naoružanju u [[1985]]. godine.
 
Černjenko je predstavljao politiku kasne Brežnjevske ere. Usprkos tome, podržavao je veču ulogu radničkih saveza, reforme u školstvu i uklanjanje birokracije. U vanjskoj politici uspio je dogovoriti trgovački pakt sa [[Kina|NR Kinom]]. Unatoč pozivima za obnovljani [[detant]], Černjenko je učinio malo da smanji [[Hladni rat|hladnoratovske]] tenzije sa [[SAD]]-om. Na primjer, [[1984]]., [[SSSR]] je zaustavio posjet [[DDR|DDR-ovog]] vođe [[Erich Honecker|Ericha Honeckera]] [[Zapadna Njemačka|Zapadnoj Njemačkoj]]. No u kasnu jesen [[1984]]., SSSR i SAD su se dogovirli o nastavku razgovora o naoružanju u [[1985]].
 
Černjenkovo slabo zdravlje onemogućilo mu je da vlada efikasno. Njegova česta izbijanja iz ureda, nisu ostavile sumnju da je njegovo postavljanje bio samo kratkotrajna mjera u već dužoj borbi između konzervativaca i reformatora.
Line 58 ⟶ 54:
 
== Daljnje informacije ==
 
Černjenko je tijekom svog života radio razne poslove na raznim mjestima:<br>
Granična garda, Partijski tajnik za jedinicu Granične garde, [[Agitprop]]ov direktor u [[Krasnojarsk]]u i drugim regijama, Partijski funkcionar, član i tajnik [[Centralni komitet|Centralnog komiteta]], Član presedana [[Vrhovni sovjet|Vrhovnog sovjeta]], Šef presidija [[Vrhovni sovjet|Vrhovnog sovjeta]], [[Glavni tajnik KP SSSR]] i [[Vođe Sovjetskog Saveza|vođa SSSR-a]].
 
Imao je sina sa svojom prvom suprugom (od koje se razveo), koja je postala propagandistkinja u [[Tomsk]]u. Njegova druga supruga, Anna Dmitrevna Ljubimova, rodila mu je dvije kćeri, Jelenu (koja je radila na Institutu za Partijsku povijest) i Veru (koja je radila u sovjetskom veleposlanstvu u [[Washington, DC|Washingtonu]]) i sina Vladimira koji je radio kao urednik u [[Goskino|Goskinu]].
 
 
{{Redoslijed|
Line 74 ⟶ 68:
|nasljednik=[[Vasilij Kuznecov]]
}}
 
 
{{Vođe Sovjetskog Saveza}}
Line 81 ⟶ 74:
[[Kategorija:Ruski komunisti]]
[[Kategorija:Predsjednici SSSR-a]]
[[Kategorija:Komunisti do 1945.]]
[[Kategorija:Komunisti 1945. - 1989.]]