'''Andrija Mohorovičić''' ([[Volosko]] kraj [[Opatija|Opatije]], [[23. siječnja]] [[1857]]. - [[Zagreb]], [[18. prosinca]] [[1936]].), hrvatski [[Geofizika|geofizičar]], ali i istaknuti istaknuti hrvatski znanstveni djelatnik na području [[meteorologija|meteorologije]] i [[seizmologija|seizmologije]], s kraja [[19. stoljeće|19.]] i početka [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Nakon studija [[matematika|matematike]] i [[fizika|fizike]] u [[Prag]]u, radio kao [[gimnazija|gimnazijski]] profesor u [[Zagreb]]u i [[Osijek]]u, a potom kao profesor na Nautičkoj školi u [[Bakar (grad)|Bakru]] (od 1882.), gdje je predavao [[meteorologija|meteorologiju]] i 1887. osnovao [[Meteorološka postaja|meteorološku postaju]]. Poznat je po otkriću kitopsine ispod Zemljine kore. Od 1892. bio je upravitelj meteorološkog opservatorija u Zagrebu, koji je preuzeo nadzor i upravu nad svim meteorološkim postajama u tadašnjoj [[Banovina Hrvatska|Banovini Hrvatskoj]]. Mohorovičić je [[doktor]]irao 1893. u [[Zagreb]]u disertacijom ''O opažanju oblaka, te dnevnom i godišnjem periodu oblaka u Bakru''. Godine 1898. postao je pravi (redoviti) član [[Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti|JAZU]], a od 1910. izvanredni sveučilišni profesor s predavanjima iz [[geofizika|geofizike]] i [[astronomija|astronomije]]. Mohorovičić se ubraja među najznamenitije hrvatske znanstvenike. Po njemu je nazvan jedan [[Mohorovičić (krater)|krater na Mjesecu]], i to na strani nevidljivoj sa Zemlje, a njegovo ime nosi i Geofizički zavod [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu]],<ref> '''Mohorovičić, Andrija''',[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41535] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref> te gimnazija u [[Rijeka|Rijeci]]. [[BŠ-72 Andrija Mohorovičić]] je [[ratni brod]] u sastavu [[flota|flote]] [[Hrvatska ratna mornarica|Hrvatske ratne morarice]]. Njemu u čast [[1996.]] [[asteroid]] s rednim brojem 8422 dobio je naziv - [[8422 Mohorovicic]].
