Vrtoče (Bosanski Petrovac, BiH): razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m izvor promijenio mrežno mjesto |
|||
Redak 42:
Svi ovi arheološki nalazi govore o kontinuitetu života na području Vrtoča od željeznog doba (vrijeme Ilira), preko Rimljana pa do srednjeg vijeka i na kraju novog doba.
Broj Hrvata cijelog petrovačkog, drvarskog i grahovskog kraja drastično se smanjio nakon drugoga svjetskog rata. Uz većinske Srbe, bilo je do Drugog svjetskog rata oko dvije tisuće Hrvata katolika u u [[Krnjeuša|Krnjeuši]], Vrtočama, [[Kolunić]]u, [[Oštrelj]]u i u samom gradu Bosanskom Petrovcu, a nakon masovnih ubojstava i masovnih protjerivanja Hrvata u srpskom ustanku na ovom graničnom području Hrvatske i Bosne i Hercegovine ([[Pokolj kod Drvara 27. srpnja 1941.|Drvar]] i okolica, iz [[Pokolj u Bosanskom Grahovu 27. srpnja 1941.|Bosanskog Grahova]] i okolice - naselja Luka, Korita, Ugarci, Obljaj i druga, iz Brotnja, Boričevca, Vrtoče, Lastve, Zelinovca, [[Pogrom u Krnjeuši 9. i 10. kolovoza 1941.|Krnjeuše]]) te činjenice da se ovamo Hrvati nisu smjeli vratiti niti nakon 1945. (nekim naseljima čak su i groblja uništena, a vlasništvo nad zemljom koja im je oteta Hrvati ni do danas nisu uspjeli povratiti), broj je drastično opao. <ref name="zajednički">[https://www.klix.ba/vijesti/bih/muslimani-i-katolici-uz-podrsku-pravoslavaca-zajedno-cistili-groblje-u-bosanskom-petrovcu/150517008 Klix.ba] ''Muslimani i katolici uz podršku pravoslavaca zajedno čistili groblje u Bosanskom Petrovcu'', 17. svibnja 2015. (pristupljeno 1. veljače 2017.)</ref> Te činjenice pokazuju da je taj ustanak imao protuhrvatski karakter i da cilj ustanka nije bio neutraliziranje oružanih snaga NDH, države pod kojom su Srbi teror, nego istrebljenje Hrvata na tom području, a čemu su korijeni u velikosrpskoj politici čiji su ciljevi zacrtani prije uspostave NDH.
Spomenuti ustanak rezultirao je terorom nad hrvatskim narodom, što je jugoslavenska historiografija prešućivala.<ref name="dnevno">[http://www.dnevno.hr/kolumnisti/protuhrvatski-ustanak-u-srpnju-1941-91851/ Dnevno.hr] Ante Nazor: ''Protuhrvatski ustanak u srpnju 1941.'', 26. srpnja 2013. (pristupljeno 13. srpnja 2017.)</ref><ref>„Hrvati Dinare: život, opstojnost, stradanje, nauk i pouka“, Zbornik radova okruglog stola održanog u Bosanskom Grahovu, 20. srpnja 1999., ur. Slavko Golijat, Split 2000.; Zdravko Dizdar – Mihael Sobolevski, „Prešućivani četnički zločini u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini: 1941.-1945.“, Zagreb 1999.; Zdravko Dizdar, „Četnički zločini u Bosni i Hercegovini 1941.-1945.“, Zagreb 2002.</ref>
== Poznate osobe ==
| |||