Asmera: razlika između inačica

Dodano 5.277 bajtova ,  prije 5 godina
dopuna i poveznice
(dopuna i poveznice)
(dopuna i poveznice)
| geslo =
 
| slika_panorama = Asmara2.jpg
| veličina_slike = 250px
| opis_slike = Asmera
| bilješke =
}}
'''Asmera''' ([[Tigrinja jezik|tigrinja]]: ኣስመራ?, u značenju „One ih ujedinile”<ref name=MP>Michael Palin, ''[https://books.google.com/books?id=Qi-KQchGks8C&pg=PA82 Eritrea]'', Chalfont St Peter, United Kingdom: Bradt Travel Guides Ltd.</ref>; arapski: أسمرة‎‎) ili '''Asmara''' je glavni grad i najveće naselje [[Eritreja|Eritreje]]. U širem gradskom području živi oko 1,3 milijuna stanovnika. Kao „izvanredan primjer ranog modernističkog urbanizma na početku 20. stoljeća”, Asmera je 2017. godine upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]]<ref name=UNESCO>[http://whc.unesco.org/en/list/1550 Asmara: a Modernist City of Africa] na službenim stranicama UNESCO-a {{eng oznaka}} Pristupljeno 14. srpnja 2017.</ref>
{{Široka slika|2006-11-01 Asmara 02.jpg|600px|<center>Panorama Asmere iz 2006. god.|40%|left}}
 
==Zemljopisne odlike==
 
Asmera leži na visini od 2340 m, na vrhu litice koja razdvaja eritrejsku [[visoravan]] od [[Velika rasjedna dolina|Velike rasjedne doline]] u susjednoj [[Etiopija|Etiopiji]]. Zemlja oko Asmere je jako plodna, osobito na jugu gdje graniči s eritrejskom regijom [[Debub]], dok na istoku graniči s eritrejskim slanim platoima koje se pružaju do [[Crveno more|Crvenog mora]]. Na zapadu je poluaridno brdovito područje koje se pruža preko granice u [[Sudan]]. No zbog sušnih razdoblja plodno tlo Asmere je sve siromašnije hranjivim tvarima, što dovodi do sječe šume kako bi se iskoristilo tlo bivših šuma za poljoprivredu. To naposlijetku dovodi do prevelike sječe šuma i dezertifikacije tla, ali i erozija i pretjerane ispaše<ref>Mihretab Ghebrezgabher, ''"Extracting and analyzing forest and woodland cover change in Eritrea based on landsat data using supervised classification"'', The Egyptian Journal of Remote Sensing and Space Science. 19 (1), 7. rujna 2015., str. 37.–47. doi:10.1016/j.ejrs.2015.09.002.</ref>
[[Datoteka:Mappa_di_Asmara_TCI_1929.jpg|mini|lijevo|<center>Karta talijanske Asmere iz 1929. god.]]
 
Klima u gradu je [[Stepska klima|stepska]] s toplim ljetima i blagim zimama, te s kišnim (lipanj-rujan i ožujak-travanj) i sušnim razdobljima (najsušiji su <ref>Soloman Semere, ''Groundwater study using remote sensing and geographic information systems (GIS) in the central highlands of Eritrea'', Hydrogeology Journal 14, 23. prosinca 2005., str. 729.–741. doi:10.1007/s10040-005-0477-y</ref>.
 
 
==Povijest==
[[Datoteka:SembelExcavation.jpg|mini|lijevo|<center>Arheološko nalazište u četvrti Sembel s nalazima iz pred[[aksum]]skog razdoblja (800.-400. pr. Kr.)]]
Godine [[1889.]] okupirala ju je [[Italija]], a od [[1936.]] do [[1941.]] glavni je grad talijanske pokrajine Eritreje. Godine [[1941.]] zauzeli su ju Britanci, koji je drže do 15. rujna [[1952.]], kada je odlukom Generalne skupštine [[UN]] 2. prosinca [[1950.]] predana [[Etiopija|Etiopiji]]. Proglašenjem neovisnosti Eritreje, postaje glavnim gradom države.
 
Prema [[Tigrinja jezik|tigrinja]] oralnoj predaji na području Asmere obitavala su četiri klana: Gurtom, Shelele, Serenser i Asmae. Kako su bili pod stalnim napadajima plemena iz doline, seoske žene su odlučile ujediniti klanove protiv zajedničkih neprijatelja. Muškarci su prihvatili i otuda naziv zajedničkog grada ''Arbate Asmera'', što na tigrinja znači „četiri (ženska množina) su ih ujedinile”. Naposlijetku je ''Arbate'' izostavljeno i ime grada je ostao '''Asmera''' što znači „One ih ujedinile”<ref name=MP/>. Arheološko nalazište u četvrti Sembel ima nalaze iz predaksumskog razdoblja (800.-400. pr. Kr.). Kroz povijest gradom je vladalo [[Aksumsko carstvo]], [[Bizant]], [[Omejidi]], [[Bedža|Bedže]] i [[Otomansko carstvo]].
==Znamenitosti==
 
God. 1751. [[misionar]] Remedius Prutky je prolazio kroz Asmeru i naveo je kako je u gradu postojala [[isusovci|isusovačka]] crkva izgrađena nekih 130 godina prije<ref>J.H. Arrowsmith-Brown, pr. i ur. , ''Prutky's Travels to Ethiopia and Other Countries'', London: Hakluyt Society, 1991., str. 78.</ref>.
[[Datoteka:Eritrean_Railway_-_2008-11-04-edit1.jpg|mini|lijevo|<center>Dio prve eritrejske talijanske željeznice iz 1911. god. koja je spajala Massawu i Asmaru.]]
Godine [[1889.]] okupirala ju je [[Italija]], a od 1897. godine je glavni grad kolonije Eritreje zamijenivši grad-luku [[Massawa|Massawu]]. Talijani su od 1887. do 1911. godine izgradili eritrejsku [[željeznica|željeznicu]] koja je spajala gradove Massawu i Asmaru. God. 1913. i 1915. grad su oštetila dva [[zemljotres]]a<ref>Nicolas Ambraseys, C.P. Melville i R.D. Adams, ''The Seismicity of Egypt, Arabia and the Red Sea: A Historical Review'', Cambridge University Press, 1994., ISBN 0-521-39120-2</ref>
 
Od [[1936.]] do [[1941.]] glavni je grad talijanske pokrajine Eritreje. Do 1939., prema popisu stanovništva, u gradu je živjelo već 98.000 stanovnika od kojih su 53.000 bili [[Talijani]]. Kako je u cijeloj Eritreji bilo oko 75.000 Talijana, Asmera je bila njihovo glavno središte<ref>''[http://www.maitacli.it/ Benvenuto sul sito del Maitacli]'', maitacli.it 22. srpnja 2011. {{it}} Pristupljeno 14. srpnja 2017.</ref>. Talijani su 1930-ih u gradnji eksprimentirali s novim i radikalnim novim dizajnima građevina<ref>''[http://washingtontimes.com/article/20070915/ENTERTAINMENT/109150018/1007 Asmara useful for experimenting with radical designs for Europeans]'', Washington Times, 15. rujna 2007. {{eng oznaka}} Pristupljeno 14. srpnja 2017.</ref>, te je grad poprimio modernistički izgled i prozvan je ''Piccola Roma'' („Mali Rim”)<ref>[http://www.fedoa.unina.it/1881/01/Santoianni_Progettazione_Architettonica.pdf Talijansko urbanističko planiranje Asmare], str. 64.-66. {{it}} Pristupljeno 14. srpnja 2017.</ref>.
 
Godine [[1941.]] zauzeli su ju [[Britanci]], koji je drže do 15. rujna [[1952.]], kada je odlukom Generalne skupštine [[UN]] 2. prosinca [[1950.]] predana [[Etiopija|Etiopiji]]. Kada je 1961. godine eritrejska autonomija unutar Etiopije, gdje su već bile smještene vojne snage, jednostrano ukinuta, započeo je [[Eritrejski rat za nezavisnost]] koji je trajao do svibnja 1991. i koji je bio najduži rat u povijesti Afrike. Proglašenjem neovisnosti Eritreje, Asmera, koja je bila gotovo nedirnuta jer su sukobi uglavnom bili na brdima, postaje glavnim gradom države.
 
==Znamenitosti==
{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Asmara: modernistički grad u Africi
|slika = Asmara panorama, Eritrea.jpg
|godina = [[2017.]]
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iv
|ugroženost = ne
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/1550 1550]
|država = {{ZD+X/E|ERI}}
}}
Asmera je najpoznatija po [[Moderna arhitektura|modernoj arhitekturi]] koja uglavnom potječe iz vremena talijanskog kolonijalizma<ref>Mark Byrnes, ''[http://www.theatlanticcities.com/neighborhoods/2012/02/african-citys-unusual-preservation-legacy/1163/ An African City's Unusual Preservation Legacy]'', 8. veljače 2012., Atlantic Cities {{eng oznaka}} Pristupljeno 14. srpnja 2017.</ref>
Poslije 1935. godine grad je doživio veliku izgradnju po talijanskom racionalističkom planu, kada su većinom izgrađene upravne (kao što je [[Predsjednička palača (Asmara)|Predsjednička palača]]), stambene i gospodarske zgrade, ali i mnoge crkve, džamije, sinagoge, kina, hoteli i dr. U gradu se danas razlikuje nekoliko urbanističkih faza od 1893. do 1941., ali i starosjedilačke neplanirane četvrti Arbate Asmera i Abbashawel. Tako grad predstavlja jedinstven primjer ranog modernog urbanizma 20. stoljeća, primjenjenog u afričkom kontekstu<ref name=UNESCO>.
 
<gallery>
Slika:Asmara,_amministrazione_della_regione_di_makeel_00.JPG|<center>[[Neoklasicizam|Neoklasicistička]] [[Predsjednička palača (Asmara)]]
Slika:Catholic_Cathedral.jpg|<center>[[Historicizam|Neoromanička]] Crkva Gospe od Ružarija iz 1923.
Slika:Asmara,_cinema_impero,_07.JPG|<center>[[Art Deco]] ''Cinema Impero'' iz 1937.
Slika:Fiat_tagliero,_08.JPG|<center>[[futurizam|Futuristička]] ''Fiat Tagliero'' zgrada iz 1938.
Slika:Asmara, edifici razionalisti su 176-17 street 04.JPG|<center>Racionalistička zgrada
</gallery>
 
==Religija==
[[Datoteka:Churchesndmosque_eritrea.jpg|mini|<center>Pravoslavna crkva ispred katoličke crkve i džamije u Asmeri.]]
U gradu je prisutno više vjera i stanovništvo se uglavnom deklarira pripadnicima triju vjera: [[eritrejska pravoslavna tevahedo Crkva]] (53%), [[sunizam]] (28%) i [[rimokatolicizam]] (19%). Od vjerskih objekata najvažniji su katoličke Crkva Gospe od Ružarija i Kidane Mehret katedrala, eritrejska pravoslavna Tawahedo crkva, grčka pravoslavna Crkva sv. Jurja i džamija Al Khulafa Al Rashiudin. Asmerska sinagoga je jedini dokaz negdašnjeg židovskog stanovništva Asmere.
 
==Gospodarstvo==
 
IndustrijaU Asmeri je razvijena industrija cementa, porculana, stakla, proizvodnja kave, [[Potaša|potaše]], soli, bojila, tekstila, obuće i dr. Željezničkom prugom povezana je s lukom [[Massawa]] ([[Crveno more]]), te gradovima [[Keren]] i [[Agordat]] u unutrašnjosti.
 
==Izvori==