Tri zakona robotike: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
Redak 17:
 
==== Dodavanje nultog zakona ====
Asimov je kasnije dodao i "Nulti zakon" —nazvan— nazvan nultim jer nadilazi zakone višeg broja— koji glasi kako robot ne smije ozlijediti čovječanstvo. Robotski lik R. Daneel Olivaw prvi je zakonu dao ime, u noveli ''Roboti i Carstvo.''<ref name="BBCAsimov">{{Citiranje weba|title=Isaac Asimov|url=http://www.bbc.co.uk/dna/h2g2/A42253922|publisher=BBC|accessdate=11. studenoga 2010}}</ref>
 
U posljednjim scenama novele ''Roboti i Carstvo, ''R. Giskard Reventlov je prvi robot koji djeluje prema nultom zakonu. Giskard je [[Telepatija|telepat]], poput robota Herbie u priči "Liar!", i pokušava primijeniti nulti zakon prema svom, dubljem, filozofskom shvaćanju.<ref name="SC1">{{Citiranje weba|title=Sci-fi writer Isaac Asimov|url=http://www.thedailystar.net/campus/2007/07/05/autprofile.htm|publisher=thedailystar.net|accessdate=11. studenoga 2010|author=Staff writer|quote=Only highly advanced robots (such as Daneel and Giskard) could comprehend this law.}}</ref> Takvo shvačanje mu dopušta da ozlijedi individualne ljude ukoliko će to služiti za napredak apstraktnog koncepta čovječanstva.
Redak 34:
Solarijanci stvaraju robote s Tri zakona, no uz izmijenjen pojam ljudskog bića. Solarijski roboti ljudima smatraju samo osobe koje govore solarijskim naglaskom. Ovo omogućuje takvim robotima da ozljeđuju ne-Solarijska ljudska bića (za što su neki i programirani). Nije poznato imaju li svi Solarijski roboti takvu definiciju, jer su samo roboti nadziratelji i roboti čuvari eksplicitno prikazani s takvom definicijom.
 
Novele "''That Thou art Mindful of Him"'' i "''Dvjestogodišnjak'' (''The Bicentennial Man'')" prikazuju dvije suprotne paralelne budućnosti za robote koji anuliraju Tri zakona te počinju sebe smatrati ljudima: jedna to prikazuje u pozitivnu svjetlu (robot postaje dio društva), druga u negativnu svjetlu (roboti zamjenjuju i nadilaze ljude).<ref name="TCRBicentennial">{{Citiranje knjige|last=Asimov|first=Isaac|title=The Complete Robot|year=1982|publisher=Nightfall, Inc.|authorlink=Isaac Asimov|chapter=The Bicentennial Man}}</ref>
 
U noveli ''Lucky Starr and the Rings of Saturn'', koja ne pripada serijalu o robotima, ali sadrži robote koji poštuju Tri zakona, Johna Bigmana Jonesa je skoro ubio Solarijanski robot pod naređenjima vlasnika. Društvo Solarijanaca je genetički uzgojeno kako bi bili iste visine i slična izgleda., pa je gospodar uspio uvjeriti robota kako Bigman nije čovjek jer ne sliči Solarijancima.
Redak 42:
 
=== Rješavanje sukoba među zakonima ===
Napredni roboti u fikciji su tipično programirani da sofisticirano rukuju Trima zakonima. U mnogim pričama, poput "''[[Runaround (Ja, robot)|Runaround]]"'', robot odvaguje potencijal i ozbiljnost svojih radnji, pa će robot kršiti zakone što je manje moguće, umjesto da ne radi ništa. (npr. Prvi zakon sprječava robota da bude kirurg, jer tijekom operacije ozljeđuje čovjeka, no Asimove priče sadrže robote kirurge (Dvjestogodišnji čovjek)). Ukoliko je robot dovoljno sofisticiran da može odvagivati alternativne slučajeve, robot može biti programiran da prihvati potrebu ozljeđivanja čovjeka tijekom operacije, kako bi se spriječila još veća šteta koja bi se dogodila da operacija nije izvršena, ili da ju je radio nespretniji čovjek.
 
Asimovljevi roboti koji poštuju Tri Zakona doživjet će nepopravljivi mentalni kolaps ako ne mogu ispoštovati prvi zakon, ili ako otkriju da su ga nesvjesno prekršili. Prvi primjer mentalnog kolapsa događa se u priči "''Liar!"'', koja je predstavila prviPrvi Zakonzakon, te se uvodi neuspjeh po dilemi – u ovom slučaju, robot ljudima nanosi psihičku bol (povrijeđuje ih) ako nešto kaže, ali i ako ne kaže ništa.<ref name="autogenerated1">{{Citiranje knjige|title=I, Robot|url=http://nullfile.com/ebooks/%28ebook%29%20Asimov,%20Isaac%20-%20I,%20Robot.pdf|author=Isaac Asimov|accessdate=11. studenoga 2010|format=Asimov, Isaac - I, Robot.pdf}}</ref> ovakvaOvakva dilema, koja često nepopravljivo kvari robotov [[Pozitron|pozitronski]] mozak, ima važnu ulogu u Asimovljevom SF-detektivskom romanu The ''Naked Sun''. Ovdje Daneel opisuje aktivnosti u suprotnosti s jednim od zakona, ali unutar opsega dugih zakona, što uzrokuje preopterećenje strujnih krugova u mozgu robota,&#x20; – osjećaj ekvivalentan fizičkoj boli. Kao primjer koristi prisiljavanje robota da izvrši zadatak izvan svojih uobičajenih parametara, dok postoje roboti specijalizirani za taj zadatak.<ref name="TNSPain">{{Citiranje knjige|last=Asimov|first=Isaac|title=The Naked Sun (ebook)|year=1956–1957|quote=Are you trying to tell me, Daneel, that it hurts the robot to have me do its work? ... experience which the robot undergoes is as upsetting to it as pain is to a human}}</ref>
 
==Izvori==