Razlika između inačica stranice »Tri zakona robotike«

Dodano 15 bajtova ,  prije 3 godine
bez sažetka
'''Tri zakona robotike '''(često skraćena na '''Tri zakona''', također poznati i kao '''Asimovljevi zakoni''') su set pravila koje je smislio [[Dodatak:Popis pisaca znanstvene fantastike|ZF pisac]] [[Isaac Asimov]]. Zakoni su prvi put uvedeni u kratkoj priči iz 1942., "''[[Runaround (Ja, robot)|Runaround]]"'', iako su bili nagoviješteni u par prijašnjih priča. Tri zakona, citirana kao građa iz "Priručnika robotike, 56. izdanje, 2058 A.D.", su:
# Robot ne smije naškoditi čovjeku ili svojom pasivnošću dopustiti da se čovjeku naškodi.
# Robot mora slušati ljudske naredbe, osim kad su one u suprotnosti s prvim zakonom. 
Originalni zakoni su mnogo puta mijenjani unutar Asimovljevih djela, kako bi autor detaljnije razvio način na koji roboti vrše interakciju s ljudima ili drugim robotima. U kasnijim djelima, gdje su roboti preuzeli odgovornost nad vladama čitavih planeta i civilizacija, Asimov je dodao i četvrti, ili nulti zakon koji prethodi drugima:
: 0. Robot ne smije naškoditi čovječanstvu ili svojom pasivnošću dopustiti da se čovječanstvu naškodi.
Četiri zakona, uključujući nulti, prevladavali su znanstveno-fantastičnim djelima, i navode se u mnogim knjigama,<ref>{{Cite web|url=http://www.goodreads.com/book/show/85504.Inferno|title=Inferno (Isaac Asimov's Caliban, #2)|website=Goodreads|accessdate=04. studenoga 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.goodreads.com/book/show/85497.Refuge|title=Refuge (Isaac Asimov's Robot City, #5)|website=Goodreads|accessdate=04. studenoga 2016}}</ref><ref>{{Cite web|url=http://www.goodreads.com/book/show/554347.Predator|title=Predator (Isaac Asimov's Robots in Time, #1)|website=Goodreads|accessdate=04. studenoga 2016}}</ref>, filmovima<ref name="IMDb-main-details">[[imdbtitle:0049223|"'Forbidden Planet' (1956)."]] ''Internet Movie Database''. Pristupljeno: 04. studenoga 2016.</ref><ref name="IMDb-main-details2">[[imdbtitle:0182789|"'Bicentennial Man' (1999)."]] ''Internet Movie Database''. Pristupljeno: 04. studenoga 2016.</ref><ref name="IMDb-main-details3">[[imdbtitle:tt0343818|"'I, Robot' (2004)."]] ''Internet Movie Database''. Pristupljeno: 04. studenoga 2016.</ref>, i ostalim medijima.
 
== Varijante ==
 
==== Varijante Prvog zakona ====
U djelu "''Little Lost Robot"'' nekolicina NS-2 ("Nestor"-2) robota, stvorena je sa samo djelom prvogPrvog zakona:
 
Modifikacija je motivirana praktičkom poteškoćom, roboti rade uz ljude, koji su izloženi radijaciji. Zbog toga što su pozitronski mozgovi veoma osjetljivi na [[Gama-čestica|gama zrake]], roboti postaju nefunkcionalni ukoliko su izloženi dozama zračenja koje su relativno sigurne za ljude. Roboti sami sebe neizravno uništavaju dok priskaču u pomoć ljudima, koji nisu u pravoj opasnosti, osim ukoliko ne zaborave napustiti ozračeno područje unutar razumnog vremena. Uklanjanje klauzule "neaktivnosti" rješava taj problem, no stvara nepredviđenu posljedicu: robot može započeti radnju koja šteti čovjeku, znajući da ju može spriječiti prije no što uzrokuje štetu čovjeku, ali tada može odlučiti suprotno i ipak ju ne spriječiti. (Primjer u tekstu je robot koji baca težak uteg, znajući da može zaustaviti uteg prije no što padne na čovjeka i ozlijedi ga. Kad robot pusti uteg, njegov izmijenjeni Prvi zakon dopušta mu da pusti da uteg padne, jer robot više ne igra aktivnu ulogu u nastajanju ozlijede).<ref name="IROBOT">{{Citiranje knjige|last=Asimov|first=Isaac|title=I, Robot|date=1950}}</ref>
 
==== Dodavanje nultogNultog zakona ====
Asimov je kasnije dodao i "Nulti zakon" nazvan nultim jer nadilazi zakone višeg broja—broja – koji glasi kako robot ne smije ozlijediti čovječanstvo. Robotski lik R. Daneel Olivaw prvi je zakonu dao ime, u noveli ''Roboti i Carstvo.''<ref name="BBCAsimov">{{Citiranje weba|title=Isaac Asimov|url=http://www.bbc.co.uk/dna/h2g2/A42253922|publisher=BBC|accessdate=11. studenoga 2010}}</ref>
 
U posljednjim scenama novele ''Roboti i Carstvo, ''R. Giskard Reventlov je prvi robot koji djeluje prema nultom zakonu. Giskard je [[Telepatija|telepat]], poput robota Herbie u priči "Liar!", i pokušava primijeniti nulti zakon prema svom, dubljem, filozofskom shvaćanju.<ref name="SC1">{{Citiranje weba|title=Sci-fi writer Isaac Asimov|url=http://www.thedailystar.net/campus/2007/07/05/autprofile.htm|publisher=thedailystar.net|accessdate=11. studenoga 2010|author=Staff writer|quote=Only highly advanced robots (such as Daneel and Giskard) could comprehend this law.}}</ref> Takvo shvačanje mu dopušta da ozlijedi individualne ljude ukoliko će to služiti za napredak apstraktnog koncepta čovječanstva.