Inačica od 17. srpnja 2017. u 11:08 uredi Rovoobob (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 12.236 edits Fotografija. ← Starija izmjena		Inačica od 17. srpnja 2017. u 11:29 uredi ukloni ovu izmjenu Rovoobob (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici 12.236 edits Wikipov., kat. Novija izmjena →
Redak 48: U [[Kraljevina Jugoslavija\|jugoslavenskoj monarhiji]] Stjepan Radić bio je je podvrgnut strogome nadzoru upravnih organa vlasti, [[Žandarmerija\|žandarmerije]], [[Policija\|policije]] i [[Vojska\|vojske]] te je proganjan, kažnjavan, suđen i zatvaran, a i njegova obitelj bila je pod nadzorom i uhićivana je od policije.<ref>[[Bosiljka Janjatović]], ''Stjepan Radić: progoni, zatvori, suđenja, ubojstvo: 1889.-1928.'', Dom i svijet, Zagreb, 2003., ISBN 953-6491-82-6, str. 149., 162. i fusnota 531. na str. 162.</ref> Vladimir Radić krajem svibnja [[1924.]] godine, zajedno s ocem Stjepanom i inž. [[August Košutić\|Augustom Košutićem]], odlazi u [[Moskva\|Moskvu]].<ref>[[Ivan Očak\|Očak, Ivan]]. ''Stjepan Radić i Rusija'' // ''Radovi: Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu'', sv. 25, br. 1. (1992.), str. 103. - 122. {{Hrčak\|id=78318}}, str. 115.</ref> Pošli su iz [[Beč]]a i putovali kroz [[Berlin]] i [[Riga\|Rigu]] a u Moskvi boravili su od [[3. lipnja]] do [[1. kolovoza]] iste godine. Stjepan Radić tada je Hrvatsku seljačku stranku učlanio u [[Seljačka internacionala\|Seljačku internacionalu]].<ref>[[Bogdan Krizman]], ''Stjepan Radić - život - misao - djelo'', str. 41., u: ''Korespondencija Stjepana radića: 1885-1918'', sv. 1, Sveučilište u Zagrebu - Institut za hrvatsku povijest, Zagreb, 1972.</ref> Iz Moskve vratili su se u Zagreb [[11. kolovoza]] 1924. godine. Vladimir Radić vjenčao se s Marijom Devčić. Njihov sin [[Stjepan Radić (pijanist)\|Stjepan]] bio je [[pijanist]] i [[profesor]] na [[Muzička akademija u Zagrebu\|Muzičkoj akademiji u Zagrebu]], [[političar]] i počasni predsjednik [[Hrvatska seljačka stranka\|Hrvatske seljačke stranke]]. Redak 58: Sastavio je i uredio ''Božićnicu: seljački prosvjetno-politički sbornik i kalendar za prostu godinu 1930.'' (Zagreb, 1929.). Za vrijeme [[Drugi svjetski rat\|Drugoga svjetskoga rata]], u vrijeme [[Ustaše\|ustaškoga]] [[režim]]a u [[Nezavisna Država Hrvatska\|Nezavisnoj Državi Hrvatskoj]], objavljivao je članke u ~~časopisima~~[[časopis]]ima i [[Novine\|novinama]] (''[[Hrvatski narod (Zagreb)\|Hrvatski narod]]''; ''[[Nova Hrvatska (dnevni list, Zagreb, 1941.)\|Nova Hrvatska]]''; ''Božićnica'' 1942.). === Nakon Drugoga svj. rata === Redak 88: [[Kategorija:Hrvatski publicisti]] [[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]] [[Kategorija:~~Hrvatski~~Hrvatska ~~nakladnici~~seljačka stranka]] [[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]

Vladimir Radić: razlika između inačica