Ujedinjeno Kraljevstvo: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
m uklonjena promjena suradnika 213.149.51.52 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika 149.71.87.34 |
m Cleaned up using AutoEd, nepostojeće opcije datoteka |
||
Redak 8:
zastava = Flag of the United Kingdom.svg |
grb = Royal Coat of Arms of the United Kingdom.svg |
lokacija = EU-United Kingdom.svg |
službeni_jezik = [[engleski jezik|engleski]], ''de facto''
glavni_grad = [[London]] |
predstavnik_države_množina = Vladari |
Redak 22:
godina_popisa = 2010 |
gustoća_stanovništva = 255,6 |
neovisnost = Zakon o uniji <br> [[1. siječnja]] [[1801.]]
BDP_PKM_godina = 2008. |
BDP_PKM = 2.228 bilijuna $ <ref>"United Kingdom". International Monetary Fund. http://www.imf.org/external/pubs/ft/weo/2009/02/weodata/weorept.aspx?sy=2006&ey=2009&scsm=1&ssd=1&sort=country&ds=.&br=1&c=112&s=NGDPD%2CNGDPDPC%2CPPPGDP%2CPPPPC%2CLP&grp=0&a=&pr.x=18&pr.y=10. Retrieved 2009-10-01. </ref>|
Redak 28:
BDP_PKM_per_capita = 36,357 $ |
BDP_PKM_per_capita_rang = 18. |
valuta = [[britanska funta]]
stoti_dio_valute = 100 penija |
vremenska_zona = <br> [[UTC]] +1 ljeti |
himna = [[God Save the Queen]] <br> – neslužbena [[himna]] |
internetski_nastavak = [[.uk]]
pozivni_broj = +44 |
komentar = <sup>1)</sup> Kraljevska krilatica; <
moto = Dieu et mon droit <br> ([[Francuski jezik|francuski]], "Bog i moje pravo")
}}
'''Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske''' je država u zapadnoj [[Europa|Europi]], obično poznata kao '''Ujedinjeno Kraljevstvo''', ili manje točno kao '''Velika Britanija''' ili '''Britanija'''. Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (''Act of Union''), koji su ujedinili [[Engleska|Englesku]], [[Škotska|Škotsku]] i [[Wales]] sa [[Sjeverna Irska|Sjevernom Irskom]], regijom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske izdvojili iz UK [[1922.]]).
Redak 55:
Od 1952. na prijestolju je kraljica [[Elizabeta II.]] iz kuće Windsor. Nasljednik prijestolja mora biti član [[Engleska crkva|Anglikanske crkve]] (''Church of England'') i ne smije biti u braku s katolikom. Kraljica je simbol jedinstva Ujedinjenog Kraljevstva s razmjerno skromnom političkom moći jer je zadnjih stoljeća velik dio ovlasti prešao na parlament i druge državne organe, premda oni i dalje donose odluke u njezino ime (npr. službeno ime vlade je ''Her Majesty's Government''). Zajedno s parlamentom predstavlja zakonodavnu vlast,daje mandat za sastavljanje vlade, saziva i raspušta parlament te potvrđuje u njemu donesene zakone (Royal Assent) tako da oni stupaju na snagu njenim potpisom. Premda ona ima pravo odbiti zakon, to se nije dogodilo još od 18. stoljeća. Kralj, odnosno kraljica, ujedno je i vrhovni poglavar Anglikanske crkve i Britanske zajednice naroda (Commonwealth of Nations).
Državno vijeće ([[Privy Council]]) bilo je prije nastanka vlade glavni nositelj izvršne vlasti, a danas ima samo formalnu ulogu, npr. savjetuje kraljicu u pripremanju njenih proglasa. Čine ga svi članovi vlade, nadbiskupi [[Canterbury
Dvodomni parlament sastavljen je od Gornjeg i Donjeg doma. Gornji dom (''House of Lords'' ili kraće ''the Lords'') čini oko 1280 plemića koje imenuje monarh. Postoje duhovni plemići (''Lords Spiritual'') i svjetovni plemići (''Lords Temporal''). Duhovni plemići su nadbiskupi Canterburyja i Yorka te 24 biskupa Anglikanske crkve koji su članovi parlamenta do umirovljenja. Svjetovni plemići se dijele na tri skupine: nasljedni plemići (''hereditary peers'') koji su titulu baštinili od predaka, imenovani plemići (''life peers'') koji su dobili doživotnu plemićku titulu i prizivni plemići (''Lords od Appeal'') koji su dobili titulu kako bi mogli prisustvovati raspravama o pritužbama u Gornjem domu. Na zasjedanjima prosječno prisustvuje oko 400 članova. [[
Donji dom (''House of Commons'' ili kraće ''the Commons'') ima 659 članova, po
Nominalni nositelj izvršne vlasti je kraljica, a u stvarnosti je to vlada (''the Cabinet''), koja ovisi o većinskoj podršci u Donjem domu. Kraljica daje mandat za sastavljanje vlade onome tko ima većinu u Donjem domu. Kraljica također imenuje i ministre, ali na prijedlog predsjednika vlade.
Jedan od najvažnijih političara [[20. stoljeće|20. stoljeća]] je [[Winston Churchill]].
Redak 68:
==Zemljopis==
===Prirodno-geografska obilježja===
[[File:Topographic Map of the UK - hr.pdf|thumb|Topografija Velike Britanije]]
Redak 98:
==Gospodarstvo==
Velika Britanija je bila jedna od pobjednica u [[Drugi svjetski rat|Drugome svjetskom ratu]], ali nakon njega se našla u teškom gospodarskom stanju. Probleme je rješavala nacionalizacijom cijelih gospodarskih grana, npr. [[rudnik
Veliku Britaniju su od 1951. do 1997. vodile poglavito konzervativne vlade (osim 1964.-70. i 1976.-79.), a država se uspješno razvila iz nekadašnje klasične industrijske u suvremenu postindustrijsku državu s uslužnim djelatnostima kao najvažnijom gospodarskom granom, suvremenom i na svjetskom tržištu konkurentnom [[industrija|industrijom]] te produktivnom [[poljoprivreda|poljoprivredom]]. Gotovo potpuna liberalizacija gospodarstva dosegla je vrhunac u razdoblju tkz. tačerizma (po predsjednici vlade [[Margaret Thatcher]], 1979.-90.) kada je položaj Velike Britanije u svjetskom gospodarstvu znatno ojačao, no unatoč tome na početku 90-ih Britanija je ponovno upala u recesiju. Ponovnom privatizacijom svega što su laburističke vlade nacionalizirale produktivnost se, doduše,jako povećala, smanjili su se proračunski izdaci, ali su se ujedno povećale socijalne razlike između bogatih i siromašnih, nezaposlenost (1986.: 3, 1 mil.; 11,1%) kao i regionalne razlike, osobito između sjevernih i južnih dijelova države. Razlog povećanju razlika je gospodarska propast klasičnih industrijskih područja i nekih rubnih dijelova zbog zatvaranja ugljenokopa i nerantabilne industrije te gomilanje gospodarske moći u kvartarnim djelatnostima na širem području [[London
Nakon 1993. britansko gospodarstvo doživljava ponovni procvat za koji se karakteristične niska inflacija (2001.: 1,6%) i mala nezaposlenost (2001.: 2,1 mil.), rast proračunskog deficita i jednakomjeran rast [[BDP]]-a. Laburistička vlada [[Tony Blair|Tonyja Blaira]] započela je nekoliko važnih reformi kao što su nova radna mjesta za nezaposlene ili uvođenje zajamčene plaće, a također je najavila i tješnje povezivanje Velike Britanije s [[Europska unija|Europskom unijom]]. Prema većini ispitivanja javnog mnijenja, golema većina [[Britanci|Britanaca]] se i dalje protivi uvođenju [[euro|eura]].
Velika Britanija imala važnu ulogu u međunarodnom dugoročnom investiranju. Investiranje u prekooceanske zemlje se snažno razvilo i postalo okosnica međunarodnog privrednog poretka u drugoj polovici 20. stoljeća.
Godine [[1854]]. su ukupne britanske investicije u inozemstvo iznosile 210 milijuna funti, a do izbijanja Prvog svjetskog rata [[1914]]. taj iznos je povećan na 3 700 milijuna funti. Investiranje u inozemstvu tih 60 godina je zapravo predstavljalo kumulativan proces tokom kojeg se dividende ponovno vraćaju u inozemstvo kao nove [[investicije]].
Financijske operacije u inozemstvu su donosile matičnoj zemlji značajan [[dohodak]] tako da je priljev bio veći od odljeva i Velika Britanija je uravnotežila svoju [[trgovačku bilancu]] koja je bila u neprekidnom deficitu.
===Poljoprivreda===
Velika Britanija ima 5,33 mil. ha njiva i trajnih nasada (21,8% površine), 5,44 mil. ha travnjaka ( 22,3%) i 3,88 mil. ha pašnjaka (15,9%)
Izvanredno produktivna domaća poljoprivreda gotovo u cijelosti zadovoljava domaće potrebe za [[pšenica|pšenicom]], [[krumpir
Glavna su poljodjelska područja u istočnom, nižem i sušnijem dijelu države. Od žitarica najviše uzgajaju [[pšenica|pšenicu]] (16,53 mil. t, 11. na svijetu), [[ječam]] (6,68 mil. t, 8. na svijetu; većinom za stočnu hranu) i [[zob]]. [[Šećerna repa|Šećernu repu]] uzgajaju prije svega u istočnim dijelovima (1,37 mil. t šećera),a krumpir (6,96 mil. t, 10. na svijetu) po cijeloj zemlji. Na istoku u jugoistoku zemlje raširen je uzgoj [[povrće|povrća]] (kupus, zelenje, luk, rajčica, salata, paprika i dr.), osobito u [[
[[Stočarstvo]] je najvažnija poljoprivredna grana, prije svega mesno i mliječno [[govedarstvo]] (11.13 mil. grla). U 90-im pogodila ga je bolest kravljeg ludila ([[Creutzfeldt-Jakobova bolest]]) koja se konzumiranjem zaraženog mesa može prenijeti i na čovjeka. Na vrhuncu bolesti, 1993. otkriveno je 37.000 zaraženih grla. U istočnim dijelovima, osim govedarstva, rašireno je peradarstvo (157 mil. komada) i svinjogojstvo (6,5 mil. komada), dok na brežuljkastim područjima i na prostranim pašnjacima prevladava ekstenzivno ovčarstvo (42,3 mil. komada, 6. na svijetu).
Najvažnija voćarska područja su u [[Kent
===Ribarstvo===
Premda je Velika Britanija uz [[Danska|Dansku]] i [[Španjolska|Španjolsku]] treća najvažnija ribarska zemlja u [[EU]]-u, [[ribarstvo]] već više godina opada zbog širenja teritorijalnih voda nekih država na 200 morskih milja (između ostalog ribarski rat s [[Island
Glavne su ribarske luke [[Aberdeen]], Mallaig, [[Lerwick]] i [[Peterhead]] u Škotskoj, [[Milford Haven]] u Walesu te [[Fleetwood]], [[Grimsby]], [[Lowestoft]] i [[North Shields]] u Engleskoj. Osobit procvat posljednjih godina doživljava [[marikultura]], prije svega uzgoj lososa i pastrva na više od 800 ribogojilišta diljem Sjeverne Irske i Škotske.
Redak 132:
===Rudarstvo i energetika===
Industrijska revolucija u Velikoj Britaniji temeljila se na bogatim nalazištima kamenog ugljena, prije svega na istočnom i južnom podnožju [[Penini|Penina]], u južnom Walesu i Škotskoj, koja su iskorištavali još od 13. stoljeća. Ugljenarstvo je doživjelo vrhunac 1913. kada je više od 1 milijun [[rudar]]a iskopalo 300 mil. t ugljena, no potom je zbog sve većih troškova proizvodnje i sve manje potražnje količina iskopanog ugljena počela opadati. Premda je laburistička vlada 1947. podržavila sve ugljenokope, proizvodnja se od 1950. do 1979. smanjila za 40%, a broj rudnika je pao s 901 na 241 zato što je udio [[ugljen
Istodobno s opadanjem važnosti ugljenarstva Velika Britanija je od 1970-ih postala jedan od najvećih svjetskih proizvođača [[nafta|nafte]] (125,5 mil. t; 11. na svijetu) i [[zemni plin|zemnog plina]] koje dobivaju iz bogatih nalazišta u [[Sjeverno more|Sjevernom moru]]. U plitkom moru ispred istočne britanske obale kod [[Norfolk
Britanske elektrane imaju ukupnu instaliranu snagu od 73.262 MW. Najviše energije dobivaju iz [[termoelektrana]] na domaći ugljen (33,4%) i zemni plin (37,0%), a ostatak u [[nuklearna elektrana|nuklernim elektranama]] (22,1%) i [[hidroelektrane|hidroelektranama]] (0,9%). Britanija ima 13 nuklearnih elektrana s 35 reaktora ukupne snage 12.928 MW, a među njima je i NE Calder Hall, koja je najstarija NE na svijetu. Otvorena je 1956., a ima snagu 60 MW.
Redak 140:
===Industrija===
[[Image:GSK HQ.jpg|thumb|right|Sjedište britanskoga farmaceutskog diva [[GlaxoSmithKline]] u londonskoj četvrti Brentford.]] Velika Britanija bila je kolijevka [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]] u 18. stoljeću, a danas je šesta industrijska velesila na svijetu i treće najveće gospodarstvo u [[Europa|Europi]] poslije [[Njemačka|Njemačke]] i [[Francuska|Francuske]]. Nakon 1980., zbog uslužnih djelatnosti bitno se smanjio udio [[industrija|industrije]] u [[BDP]]-u (1960.: 36,5%, a 1999.: 21,1%) i značenje klasičnih industrijskih grana, a afirmirale su se nove industrije koje nisu radnointenzivne kao što su elektronička, elektrotehnička i farmaceutska. Kao posljedica toga težište industrijskog razvoja preselilo se s nekadašnjih rudarsko-industrijskih područja prema jugu, a posebno na šire područje [[London
Godine 1995. u Velikoj Britaniji je djelovalo 156 310 industrijskih poduzeća, a od njih je 110 350 zapošljavalo manje od 10 radnika, a više od 1000 zaposlenih imalo je 475 poduzeća. Po broju zaposlenih najvažnije su prehrambena i duhanska industrije( 556.000 zaposlenih), elektrotehničha i elektronička (513.000), industrija papira i grafička industrija (430.000), industrija prometnih sredstava (414.000), strojogradnja (388.000), kemijska industrija (270.000), industrija gume i plastičnih masa (229.000), te tekstilna industrija i industrija obuće (212.000).
Razvoj britanske industrije počeo je tekstilnom industrijom, koja je prerađivala [[pamuk]] iz kolonija te domaću [[vuna|vunu]] i [[lan]]. Glavno je središte još i danas [[Lancashire]] s [[Manchester
U istočnom i južnom podnožju [[Penini|Penina]] još su se u srednjem vijeku na podlozi vodene energije, ugljena i željezne rude razvile topionice, koje su se kasnije razvile u jaku crnu [[metalurgija|metalurgiju]] s glavnim središtima u [[Midlands
Na toj podlozi još je u 18. st. nastala strojogradnja i metalna industrija. Danas su osobito jake i izvozno orijentirane industrja strojeva za razne industrijske grane i rudarastvo, željezničkih vozila, poljoprivrednih strojeva i automobilska industrija. Glavna središta strojogradnje su [[Sheffield]], [[Manchester]], [[Leeds]], [[Nottingham]], [[Birmingham]], [[Glasgow]].
Automobilska industrija (1,79 mil. osbnih automobila te 186 000 kamiona i autobusa; 8. na svijetu) ima središta u [[Coventry
U obojenoj metalurgiji najvažnija je proizvodnja [[aluminij
Izvanredno brz razvoj 90-ih godina doživjela je elektrotehnička i elektronička industrija koja djelomično ima tradiciju, a dijelom se razvila kao industrija visokih tehnologija (računala, telekomunikacijske naprave). Najveći je rast doživjela u južnoj Engleskoj, gdje je na temelju velikih istraživačkih kapaciteta i dobre prometne povezanosti sa svijetom nastala masa malih poduzeća koja su uspješna zbog izrazite specijalizacije. Njihova najveća gustoća je u okolici [[Cambridge
Jako se promijenila i kemijska industrija. Osim jake bazne industrije, koja se nekoć temeljila na kamenom ugljenu i kamenoj soli, razvile su se još industrija plastičnih masa te umjetnih i sintetičkih vlakana, djelomice na starim industrijskim područjima u Coventryju, Bradfordu, Birminghamu i Glasgowu, dijelom u lučkim gradovima ([[Middlesbrough]], [[Kingston upon Hull]], [[Liverpool]]), te farmaceutska ([[GlaxoSmithKline]]; 2. najveća farmaceutska kompanija na svijetu) te kozmetička industrija.
Domaću naftu prerađuju domaće [[rafinerija|rafinerije]] u lučkim gradovima ([[Fawley]] kod [[Southampton
Prehrambena industrija od svih industrijskih grana ima najviše zaposlenih i rasprostranjena je po cijeloj Velikoj Britaniji, a većinom na poljoprivrednim područjima Engleske i u velikim gradovima, u blizini potrošača. Svjetski su poznate pivovare, a Britanija je šesti najveći proizvođač piva na svijetu. Proizvodnja alkoholnih pića, ponajprije škotskog [[viski
Velika Britanija se ubraja među svjetske velesile u grafičkoj industriji i izdavaštvu, jer zbog proširenosti [[engleski jezik|engleskog jezika]] ima golemo tržište. Od drugih industrijskih grana svjetski su važne proizvodnja i preradba nuklearnog goriva i radioaktivnih izotopa (npr. [[Harwell]], [[Amersham]] i [[Aldermaston]] kod Londona ,keramička industrija u tkz. Pottery Districtu i [[Stoke-on-Trent
===Uslužne djelatnosti===
[[File:Canary Wharf 200810.jpg|thumb|[[Canary Wharf]], drugo poslovno središte [[London
Od uslužnih djelatnosti najvažnije gospodarske grane su [[turizam]] i financijske usluge, a uslužne djelatnosti čine 73% [[BDP]]-a.
Turizam je jedan od važnih motora britanskog gospodarstva, a Velika Britanija je šesta najposjećenija zemlja na svijetu. Godine 2004. Veliku Britaniju je posjetilo 27 milijuna turista, najviše iz [[SAD]]-a, [[Francuska|Francuske]], [[Njemačka|Njemačke]], [[Irska|Irske]] i [[Nizozemska|Nizozemske]]. U toj djelatnosti je zaposleno oko 1,5 milijuna ljudi, a ostvaruje oko 4% [[BDP]]-a. [[London]] je s 15,6 milijuna posjetitelja u 2006. godini daleko najposjećeniji grad na svijetu ispred [[Bangkok
[[File:Edinburgh Financial District.jpg|thumb|right|Poslovna četvrt u [[Edinburgh
U financijskom sektoru najzastupljeniji su [[bankarstvo]] i osiguranje. Godine 2005. Velika Britanija je izvezla financijskih usluga u vrijednosti od 21 milijarde £. London je najveće financijsko središte na svijetu, a u londonskom [[City (London)|Cityju]] se nalaze Londonska burza (London Stock Exchange) i Lloyd's of London, najveća svjetska osiguravateljska kuća. London je važan centar međunarodnog poslovanja i trgovine te je, uz [[New York]] i [[Tokio]], jedan od triju «komandnih središta» [[globalna ekonomija|globalne ekonomije]]. Grad s više od 500 banaka ima najveću koncentraciju banaka i bankarskih podružnica na svijetu. U posljednjih deset godina na mjestu bivših pristaništa za brodove na [[Canary Wharf
[[Edinburgh]] također ima dugu tradiciju u financijskom sektoru, a danas je jedanaesti najveći financijski centar u [[Europa|Europi]]. U gradu svoja sjedišta imaju mnoge velike banke, kao što su [[Royal Bank of Scotland]] (treća najveća banka na svijetu) i [[Standard Life Insurance]].
Još neki gradovi imaju jak financijski sektor, npr. [[Leeds]] i [[Manchester]].
Redak 182:
==Stanovništvo==
Stanovništvo Velike Britanije najbrže je raslo u vrijeme [[industrijska revolucija|industrijske revolucije]], kada su bile velike migracije iz sela u gradove. Godine 1801. [[Velika Britanija|Britanija]] je imala 11,9 mil. stanovnika da bi 1901. imala 38,2 mil. stanovnika. Između 1880. i 1914. porast se donekle usporio zbog masovnog iseljavanja, prije svega u britanske dominione [[Australija|Australiju]], [[Kanada|Kanadu]], [[Novi Zeland]], [[Južnoafrička Unija|Južnoafričku Uniju]] i [[SAD]]. Pretpostavlja se da se između 1805. i 1930. iselilo oko 20 milijuna ljudi. O intenzitetu iseljavanja govori i činjenica da danas na [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkom kontinentu]] živi više ljudi britanskog podrijetla nego u samoj Velikoj Britaniji, a u [[Australija|Australiji]] i [[Novi Zeland|Novom Zelandu]], unatoč snažnom useljavanju iz drugih dijelova svijeta, ogromnu većinu stanovništva još uvijek čine potomci britanskih doseljenika. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] povećalo se doseljavanje nebjelačkog stanovništva iz britanskih kolonija, što je, doduše, 1971. zakonom ograničeno. U zemlji je 1971. živjelo 1,5 milijuna nebijelaca, no do danas je taj broj narastao na 4,6 milijuna, odnosno na 7,9% stanovništva. Velika većina nebijelaca živi u velikim gradskim [[aglomeracija
Posljednjih godina porast stanovništva sve je sporiji jer se natalitet neko vrijeme smanjuje. No, prema podacima britanskog Ureda za nacionalnu statistiku, Velika Britanija u zadnje dvije godine proživljava [[baby boom]]. Stopa [[natalitet
Prema popisu stanovništva iz 2001., najbrojniju skupinu stanovništva čine [[europeidi|bijelci]] (92,1%), ljudi podrijetlom iz [[Južna Azija|Južne Azije]] (4%), [[crnci]] (2%), ljudi miješane rase (1,2%), zatim [[Kinezi]] (0,4%) te ostali (0,4%). Među bijelcima najbrojniji su [[
Velika većina stanovništva govori [[engleski jezik|engleski]] (97,3%), a od keltskih jezika najrašireniji je [[velški]] (oko 560.000), jer ga u srednjem i središnjem dijelu Walesa govori polovica stanovništva, a od 1967. uz engleski je službeni jezik u Walesu. Škotski (gelski) govori oko 80.000 stanovnika na Vanjskim Hebridima, otoku Skye te u [[Škotsko visočje|Škotskom visočju]], a samo neki stanovnici Sjeverne Irske govore irski jezik.
Redak 195:
===Gradovi===
* [[London]] - 7,56 mil.; metropolitansko područje Greater London - 14 mil <ref>"KS01 Usual resident population: Census 2001, Key Statistics for urban areas". Office for National Statistics. http://www.statistics.gov.uk/statbase/ssdataset.asp?vlnk=8271&More=Y. Retrieved 2008-06-06. </ref>.
* [[Birmingham]] - 1,01 mil.; aglomeracija [[West Midlands]] - 2,6 mil.
Line 207 ⟶ 206:
* [[Bristol]] - 406.000
* [[Cardiff]] - 327.000
* [[Wakefield]] - 320.000
* [[Dudley]] - 312.000
* [[Wigan]] - 312.000
* [[Coventry]] - 302.000
Line 221 ⟶ 220:
* [[Stoke on Trent]] - 259.000
* [[Wolverhampton]] - 251.000
* [[Plymouth]] - 243.000
* [[Southampton]] 234.000
===Religija===
[[Image:Westminster abbey west.jpg|thumb|U [[Westminsterska opatija|Westminsterskoj opatiji]] se krune britanski vladari]]
Vjerski su opredijeljene dvije trećine stanovništva. Najbrojnije su tradicionalne kršćanske religije. Od njih je najveća i najvažnija [[Engleska crkva|Anglikanska crkva]] ( Church of England), koja ima 25,6 milijuna sljedbenika, odnosno 43,4% stanovništva, a koja se od [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] odcijepila 1534. i ima položaj državne crkve u [[Engleska|Engleskoj]] te je zastupljena u Gornjem domu britanskog parlamenta. Vrhovni joj je poglavar britanski vladar. U [[Škotska|Škotskoj]] sličan položaj ima [[Škotska Crkva]] (Church of Scotland; neslužbeno the Kirk) koja ima oko 800.000 članova. Ona se 1560. odcijepila od Anglikanske crkve, a umjesto biskupa vode ju izabrani odbori (prezbiterijanci). Za razliku od Anglikanske crkve, britanski monarh nije poglavar Škotske crkve, već je običan član. Prilikom stupanja na prijestolje obvezan je dati zakletvu da će «braniti sigurnost» crkve. Uz te dvije crkve koje neposredno podupire država postoje i brojne druge protestantske zajednice, npr. [[baptisti]], [[metodisti]] i dr. Oko 10% stanovništva čine [[Katolička crkva|katolici]], ponajprije u Škotskoj, sjevernoj Engleskoj, Walesu te osobito u Sjevernoj Irskoj. U [[Sjeverna Irska|Sjevernoj Irskoj]] ima oko 62% [[protestanti|protestanata]] (potomci engleskih i škotskih doseljenika iz 17. st.) i oko 38% katolika, a potonji su politički i socijalno u podređenom položaju, što je znalo dovoditi do jakih napetosti ne samo u Sjevernoj Irskoj, već i u ostatku Velike Britanije ( npr. bombaški napadi [[IRA]]-e). [[Image:ELM and LMC Angled View 1.jpg|thumb|[[Džamija]] u istočnom [[London
Prema popisu stanovništva iz 2001., u Velikoj Britaniji je živjelo 1,578.563 [[Islam|muslimana]], a činili su 3% stanovništva. Najviše ih je podrijetlom iz [[Pakistan
Više od milijun ljudi su sljedbenici različitih indijskih religija, a najviše su zastupljeni [[hinduizam|hinduisti]] (560.000) i [[Sikhi]] (340.000), a ima i oko 150.000 [[budizam|budista]].
U nekim su gradovima jake i židovske zajednice, a prema podacima iz 2001. u Velikoj Britaniji živi oko 270.000 [[Židovi|Židova]] <ref>"Census 2001 - Profiles". Office for National Statistics. http://www.statistics.gov.uk/census2001/profiles/uk.asp. Retrieved 2007-12-02. </ref>.
==Promet==
[[Image:Autoroute M25.jpg|left|thumb|Autocesta M25, koja kruži oko Londona, često je zagušena]].
U Velikoj Britaniji ima 392.000 km potpuno asfaltiranih cesta. Od toga ima 46 903 km cesta od regionalne i državne važnosti te 3 497 km [[autocesta]]. Cestovna mreža je iznimno razvijena u gusto naseljenim područjima u srednjoj i južnoj Engleskoj, osobito na širem području Londona, gdje je izrazito radijalna. Zagušenost cesta je ozbiljan prometni problem, a prema britanskom ministarstvu prometa taj problem bi do 2025. državu mogao stajati 22 milijarde £ ako se ne riješi. Problem je toliko izražen da britanska vlada smatra kako bi mogao ozbiljno naštetiti gospodarstvu, ako ga se ne riješi tarifama i razvojem [[javni prijevoz|javnog prijevoza]].
[[Image:Bb-forthrailbridge.jpg|thumb|Željeznički most Forth u [[Škotska|Škotskoj]].]]
Što se tiče željezničkog prometa, ima 16 116 km željezničkih pruga, od čega je 5176 km elektrificirano. Razmak među tračnicama je 1435 mm. Željezničke pruge, postaje i infrastruktura u vlasništvu su poduzeća National Rail. Putnički promet obavlja 25 prijevoznih poduzeća, a teretni pet poduzeća koja National Railu plaćaju za upotrebu mreže. Privatno britansko-francusko društvo izgradilo je 1987.-94. 50,5 km dugačak tunel Sangatte-[[Folkestone]] (Channel Tunnel) ispod [[Engleski kanal|Engleskog kanala]]. Kroz njega voze i vlakovi za prijevoz automobila te brzi vlakovi [[Eurostar]] između [[London
London ima najveću i najstariju [[Londonski metro|podzemnu željeznicu]] na svijetu. Počela je s radom 1863., ima 394 km pruga i svaki dan preveze 2,7 milijuna putnika. Osim u Londonu, podzemne željeznice postoje u [[Glasgow
U Velikoj Britaniji ima 57 aerodroma s redovitim zračnim prometom. Najveći su međunarodni aerodromi [[Heathrow]] kod Londona (63 mil. putnika; najprometniji aerodrom na svijetu), London [[Gatwick]] (31,1 mil. putnika), Manchester (19,1 mil), Birmingham (7,7 mil.), Glasgow (7,2 mil.). Najveći je zračni prijevoznik [[British Airways]], koji se ubraja među najveće na svijetu.
Line 250 ⟶ 249:
===Književnici===
* [[Charles Dickens]] ([[1812.]]-[[1870.]])
* [[George Bernard Shaw]] ([[1856.]]-[[1950.]])
Line 282 ⟶ 280:
===Fizičari===
* Sir [[Isaac Newton]]
* [[James Clark Maxwell]]
Line 290 ⟶ 287:
===Biolozi===
* Sir [[Alexander Fleming]]
* Sir [[Charles Darwin]]
===Kemičari===
* Sir [[Ernest Rutherford]]
* Sir [[Humphry Davy]]
Line 301 ⟶ 296:
===Izumitelji===
* [[Alexander Graham Bell]]
* [[James Watt]]
Line 307 ⟶ 301:
===Skladatelji===
* [[Benjamin Britten]]
* [[Henry Purcell]]
Line 329 ⟶ 322:
|wikiatlas = United Kingdom
|wikiatlashr = Ujedinjenog Kraljevstva
|wikivrste =
|wikivrstehr =
|wikizvor =
|wikizvor_autor =
|wječnik =
|wikiknjige =
|wikicitat =
}}
|