4 Vesta: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
m CheckWiki greška #48 - članak sadrži poveznicu sam na sebe |
||
Redak 32:
|temperature=~162 [[kelvin|K]]}}
'''4 Vesta''', s promjerom od oko 525
Drugi je najmasivniji asteroid nakon patuljastog planeta [[1 Ceres|Ceresa]], te sačinjava oko 9% mase [[Asteroidni pojas|asteroidnog pojasa]]. Manje masivni [[2 Pallas]] neznatno je veći, što Vestu čini trećom po [[volumen]]u. Posljednji je kameniti [[protoplanet]] (s [[Planeterna diferencijacija|diferenciranom unutrašnjosti]]), vrste iz koje su se formirali [[
Najsjajniji je asteroid vidljiv sa Zemlje. Maksimalna udaljenost od Sunca neznatno je veća od minimalne udaljenosti [[1 Ceres|Ceresa]] od [[Sunce|Sunca]], iako mu se orbita u potpunosti nalazi unutar Ceresove.
Redak 47:
Vesta je, u ranoj fazi [[Sunčev sustav|Sunčevog sustava]], bila dovoljno vruća da omogući topljenje svoje unutrašnjosti, pa se je Vesta prošla kroz proces [[planetna diferencijacija|planetne diferencijacije]]. Vesta vjerojatno ima slojevitu strukturu: [[metal]]nu [[jezgra|jezgru]] od [[željezo|željeza]] i [[nikal|nikla]] te [[olivin]]ski [[omotač (geologija)|omotač]]. Kora asteroida je [[bazalt]]na stijena stvorena tokovima [[lava|lave]] tijekom, vjeruje se, kratkog perioda [[vulkan]]ske aktivnosti. Bazaltna kora čini Vestu različitom od svih ostalih asteroida i srodnom [[terestrički planet|terestričkim planetima]] koji su pretrpjeli slične [[geologija|geološke]] procese.
[[Datoteka:4 Vesta 1 Ceres Moon at 20 km per px.png|mini|lijevo|
No, čini se da Vesta nije uvijek bila jedinstvena. Vjeruje se da je u vrijeme stvaranja Sunčevog sustava postojalo na desetke ovakvih [[planetezimal]]a, ali su se ostala slična tijela usljed sudara rasula u manje asteroide okupljene u [[Hirajamine obitelji]]. Vjeruje se da su od jezgri ovih tijela nastali, metalni [[meteorid]]i od željeza i nikla nastali, dok su od krhotina omotača i kore vjerojatno nastali kameni meteoridi.
Svemirska letjelica [[Dawn]], koja je orbitirala oko Veste u periodu od 16. srpnja 2011. do 5. rujna 2012., otkrila je impozantne detalje na površini asteroida. Dvije najuočljivije pojave na asteroidu su krateri [[Rheasilvia]] i [[Veneneja]] u južnoj polarnoj regiji. Rheasilvia je bila uočena već teleskopima s Zemlje i pomoću svemirskog teleskopa Hubble. Promjer kratera je bio procijenjen na oko 430
[[Image:A False-Color Topography of Vesta's South Pole.jpg|thumb|left|200px|Krateri Rheasilvia i Veneneja jasno su vidljivi na visinskom prikazu terena južne polutke]]
Rheasilvia je svojim nastankom djelomično sakrila stariji krater Veneneju, od kojeg je ostao samo dio rubnog uzvišenja. Promjer Veneneje je oko 395
Uz ekvator se nalaze kanjoni i pukotine za koje se vjeruje da su posljedica širenja udarnih valova kroz koru asteroida prilikom nastanka kratera Rheasilvia i Veneneja. Svojim dimenzijama ovne među najdužim pukotinama u Sunčevom sustavu i paririju Itacha Chasma na satelitu [[Tethys]].
Redak 85:
{{asteroidi_niz|3 Juno|5 Astraea}}
[[Kategorija:
| |||