Hrvatska građanska i seljačka zaštita: razlika između inačica

 

== Nastanak Hrvatske seljačke zaštite ==

[[Datoteka:Zastita1.jpg|mini|lijevo|180px|članovi Hrvatske seljačke zaštite na postrojavanju]]

Tijekom šestosiječanjske diktature, a posebno od travnja i svibnja [[1932.]] došlo je do niza pojedinačnih izgreda u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]] (okršaji seljaka i žandara, napadi na žandarske stanice, [[Velebitski ustanak]]). Vodstvo HSS-a osuđivalo je ustaške terorističke akcije navodeći da je moguće "izboriti hrvatska prava bez posezanja za nasiljem i silom"., slijedeći i dalje svoju pasivnu politiku prema režimu. No, kako su se pojačavale suprotnosti između Pavelića i Mačeka za utjecaj među Hrvatima, i Maček je posegnuo za potencijalnom upotrebom sile. To je podrazumijevalo i osnivanje vlastitih poluvojnih snaga. Takve su namjere postojale već nakon atentata na hrvatskoga intelektualca [[Milan Šufflay|Milana Šufflaya]] do kojega je došlo [[1931.]] godine, kao i nakon pokušaja atentata na [[Mile Budak|Milu Budaka]] tijekom [[1932.]] godine. Tako su tijekom [[1932.]] i [[1933.]] Mačekovi ljudi u nekoliko općina osnovali ilegalne borbene organizacije koje su bile prethodnice Seljačke zaštite.<ref name="sabrina"/> Vodstvo HSS-a u Zagrebu je u proljeće [[1935.]] uspostavilo neke ilegalne organizacije. Iako je HSZ službeno osnovan tek [[1936.]], već tijekom [[1934.]] i [[1935.]] u većim hrvatskim gradovima osnovane su postrojbe "omladinaca HSS" za samoobranu, vjerne Mačeku., dok je sam Maček imao vlastiti odred zaštitnika (oko 50 ljudi) koji su ga štitili u svakoj prigodi, pratili i dežurali pred njegovim uredom u Prilazu 6. u Zagrebu te na njegovom imanju u Kupincu. <ref name="sabrina"/>