Razlika između inačica stranice »Aberacija svjetlosti«

m
CheckWiki greška #48 - članak sadrži poveznicu sam na sebe
(Nadopunio Aberacija svjetlosti)
m (CheckWiki greška #48 - članak sadrži poveznicu sam na sebe)
 
[[datoteka:Stellar aberration.JPG|mini|desno|300px |Kako [[svjetlost]] sa [[zvijezde]] ide prema [[teleskop]]u, za isto vrijeme teleskop se kreće zajedno sa [[Zemlja|Zemljom]] i stvara mali pomak koji ovisi o [[brzina svjetlosti|brzini svjetlosti]]. [[Kut]] pod kojim se vidi zvijezda ''φ'' se razlikuje od stvarnog kuta ''θ''.]]
 
'''Aberacija svjetlosti''' je u [[astronomija|astronomiji]] prividna promjena položaja [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]] koje se javlja kao posljedica rotacije [[zemlja (planet)|Zemlje]] oko [[Sunce|Sunca]] i oko svoje osi, kombiniranog s [[brzina svjetlosti|brzinom širenja svjetlosti]] u medijima različitoga [[Refrakcija|indeksa loma]]. [[Robert Hooke]] otkrio je (1674.) da se [[dvojna zvijezda]] [[Zmaj (zviježđe)|Delta Zmaja]] nalazi 23[[Stupanj (kut)|″]] sjevernije u srpnju nego u listopadu; [[Jean Picard]] utvrdio je (1680.) da [[Sjevernjača]] tijekom godine mijenja svoj položaj za 40″; [[James Bradley]] utvrdio je (1725.) da [[zvijezde]] za jednu godinu opišu malu [[kružnica|kružnicu]], malu [[elipsa|elipsu]] ili se pomiču amo-tamo po [[pravac|pravcu]] (ovisno o položaju na [[nebeska sfera|nebeskoj sferi]]). Budući da ta aberacija ovisi o gibanju Zemlje oko [[Sunce|Sunca]], naziva se '''godišnjom aberacijom'''. Poznavanje godišnje aberacije ''α'' = 20,50″ omogućava izračunavanje [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]] ''c'':
 
:<math>c = \frac{v}{\tan\alpha}\ </math>
 
gdje je: ''v'' - brzina Zemlje na putanji oko Sunca.
 
Osim godišnje aberacije, postoji još: '''dnevna aberacija''' (0,32″), koja ovisi o okretanju Zemlje oko svoje [[os]]i; '''sekularna aberacija''', koja nastaje zbog kretanja [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]] u [[galaktika|galaktici]], i '''kozmička aberacija''', koja je posljedica okretanja cijeloga zvjezdanog sustava. '''Aberacijsko vrijeme''' je razdoblje koje protekne dok [[svjetlost]] nekog [[nebesko tijelo|nebeskog tijela]] ne prevali put do Zemlje. <ref> '''aberacija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=121] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
 
== Aberacija Sunca ==
 
== Povijest ==
U potrazi za [[Paralaksa|paralaksom]] [[zvijezda]] ([[Zmaj (zviježđe)|zviježđe Zmaj]]), [[James Bradley]] je otkrio pomake zvijezda na [[Nebeska sfera|nebu]] koji nastaju zbog [[Gibanje|gibanja]] [[Zemlja|Zemlje]] oko [[Sunce|Sunca]] i zbog konačne [[brzina svjetlosti|brzine svjetlosti]]. Pojava se sastoji u tome što pokretni promatrač ne vidi izvor [[svjetlost]]i u smjeru u kojemu bi ga vidio kada bi bio u stanju mirovanja. Slično je i u svakodnevnom životu. Kada pada [[kiša]], ako stojimo onda držimo [[kišobran]] okomito. Kada se krećemo, naginjemo kišobran prema naprijed u smjeru kretanja, da nam kiša ne smoči noge.
 
[[Datoteka:Aberacija01.png|mini|center|700px|[[Zemlja]] se giba prema izvoru [[svjetlost]]i u prosincu i odmiče se u smjeru svjetlosti u lipnju (za zvijezdu na slici), pa nije potrebno naginjati [[teleskop]] za promatranje [[zvijezde]]. U ožujku i rujnu treba najviše naginjati teleskop ([[aberacija svjetlosti|kut aberacije]]).]]
 
Zemlja se giba u snopu [[Paralelnost|paralelnih]] zraka svjetlosti zvijezde (zvijezda je gotovo na beskonačnoj udaljenosti). Zemlja neprestano mijenja svoj smjer kretanja u odnosu na smjer svjetlosti zvijezde. Ako se pogleda primjer sa slike gore, Zemlja se giba prema izvoru svjetlosti u [[prosinac|prosincu]] i odmiče se u smjeru svjetlosti u [[lipanj|lipnju]], pa nije potrebno naginjati [[teleskop]] za promatranje zvijezde. U ožujku i rujnu treba najviše naginjati teleskop (kut aberacije) da bi se zvijezda promatrala. Između ožujka i lipnja, na primjer, treba smanjivati kut naginjanja dalekozora, dok ponovno u lipnju dalekozor treba biti usmjeren direktno u zvijezdu.
 
Za vrijeme za koje svijetlost u ožujku prevaljuje put ''c • t'' , teleskop se okomito pomakne za put ''v • t''. Najveći kut nagiba daje konstantu aberacije:
 
:<math>\tan(k) = \frac { vt }{ ct }=\frac { v }{ c }</math>.
gdje je: ''k'' – konstanta aberacije, ''v'' – [[brzina]] kretanja Zemlje oko Sunca i ''c'' – [[brzina svjetlosti]]. Uzmemo li stvarne vrijednosti: ''v'' = 29.8 [[Metar u sekundi|km/s]] i ''c'' = 299 792 &nbsp;km/s, dobivamo da je k = 20.5" ([[Stupanj (kut)|lučnih sekundi]]).
 
Zbog toga što je aberaciji svjetlosti povod godišnje gibanje Zemlje oko Sunca, ona se naziva još i '''godišnjom aberacijom'''. '''Dnevna aberacija''', koja se javlja zbog Zemljine vrtnje oko vlastite osi, mnogo je manji učinak, ali još ipak mjerljiv. <ref> [[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989. </ref>
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
[[Kategorija: Astrometrija]]