Razlika između inačica stranice »Arnold Sommerfeld«

m
CheckWiki pogreška #63 - <small> u izvorima, indeksima ili eksponentima, typos fixed: njem → nijem, ,  → ,
(Otvorio Arnold Sommerfeld)
 
m (CheckWiki pogreška #63 - <small> u izvorima, indeksima ili eksponentima, typos fixed: njem → nijem, ,  → ,)
* ''ħ'' = ''h''/2π - reducirana [[Planckova konstanta]];
* ''c'' - [[brzina svjetlosti]] u vakuumu;
* ''ε''<sub><small>0</small></sub> - [[dielektrična permitivnost vakuuma]].
 
Konstantu fine strukture u fiziku je uveo A. Sommerfeld, proširujući [[Bohrov model atoma]] uključivanjem [[Teorija relativnosti|relativističkih pojava]] i [[elipsa|eliptičnih]] staza gibanja [[elektron]]a, te [[kvant]]izirajući energiju, linearnu i [[Kutna količina gibanja|kutnu količinu gibanja]]. Konstanta fine strukture je važna u teorijskim proračunima i razumijevanju elektromagnetskih međudjelovanja i [[zračenje|zračenja]] te ulazi u matrične elemente različitih elektromagnetskih procesa, određujući njihove udarne presjeke i raspade. <ref> '''konstanta fine strukture''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=32873] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
 
=== Kvantni broj ===
{{Glavni|Kvantni brojevi}}
 
'''Kvantni broj''' je [[broj]] koji opisuju [[Kvantna mehanika|kvantnomehaničko]] stanje [[elektron]]a u [[atom]]u, [[nukleon]]a u [[atomska jezgra|atomskoj jezgri]] i [[Subatomska čestica|subatomskih čestica]] ([[kvark]], [[lepton]] i čestice prijenosnice polja temeljnih djelovanja). Kvant i kvantni broj u fiziku je uveo [[Max Planck|M. Planck]] 1900. kako bi objasnio [[zračenje]] [[Crno tijelo|crnoga tijela]] i slaganje teorije crnoga tijela s pokusima. U modernoj fizici pod pojmom kvantizacije podrazumijeva se prijelaz iz zakonitosti [[Klasična fizika|klasične fizike]] u kvantnu mehaniku. Kvantiziranje [[gravitacija|gravitacije]] jedan je od najvećih problema suvremene [[Fizika elementarnih čestica|fizike elementarnih čestica]] i [[Kozmologija|kozmologije]].
 
Tipično je značenje kvantnih brojeva stanjâ elektrona u atomu sljedeće:
* orbitalni kvantni broj ''l'' određuje vrijednost [[Kutna količina gibanja|kutne količine gibanja]] elektrona u kvantnim stazama,
* magnetski kvantni broj ''m'' određuje moguće orijentacije kutne količine gibanja u odnosu na os vanjskoga [[magnetsko polje|magnetskoga polja]],
* a kvantni broj [[spin]]a ''s'' određuje spinsku kutnu količinu gibanja elektrona.
 
Ukupni broj različitih stanja u atomu za kvantne brojeve ''n, l'' i ''m'' iznosi (2 ''l'' + 1), a zbog dviju spinskih orijentacija (projekcija) na vanjsku [[os]] taj se broj udvostručuje. Stanja elektrona u modelu [[Enrico Fermi|Fermijeva]] plina opisana su samo glavnim kvantnim brojem ''n'' i s dvije orijentacije spina. Kvanti svjetlosti ([[foton]]), kao [[bozoni]] cjelobrojnoga spina opisani su [[Bose-Einsteinova statistika|Bose-Einsteinovom statistikom]], a istoj [[statistika|statistici]] podvrgavaju se i [[kvant]]i [[titranje|titranja]] [[kristalna rešetka|kristalne rešetke]] ([[fonon]]) kao [[bozoni]] nultoga spina. [[Neutron]]i i [[proton]]i, šire [[hadroni]], uz kvantni broj spina imaju još i kvantni broj izospina. Uz spin i okus (gornji, donji, strani …),  [[kvark]]ovi nose i kvantni broj jakoga naboja, koji se uobičajeno naziva bojom (crvena, zelena, plava), a antikvarkovi odgovarajuću antiboju. [[Teorija polja]] boje u kvantnome obliku poznata je kao [[kvantna kromodinamika]]. <ref> '''kvantni broj''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34875] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
 
== Izvori ==
{{izvori}}
 
 
{{GLAVNIRASPORED: Sommerfeld, Arnold}}