Električna struja: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Električna struja |
|||
Redak 6:
[[datoteka:Otpor.jpg|mini|290px|desno|[[Jouleova toplina]] je [[toplina]] koja nastaje pri prolasku električne struje kroz [[Električni vodič|vodič]] zbog njegova [[Električni otpor|otpora]].]]
[[datoteka:Pad napona.jpg|mini|desno|290px|]]
'''Električna struja''' je [[gibanje]] slobodnih [[elektron]]a, to jest [[Električni naboj|negativno nabijenih čestica]]. Do takvog gibanja dolazi u nekom [[električni vodič|električnom vodiču]] ako je on svojim krajevima priključen na [[pol]]ove nekog [[Proizvodnja električne energije|izvora struje]] između kojih postoji [[električni napon]]. Kako napon između polova nastaje zbog razlike količine [[elektron]]a, to elektroni nastoje tu razliku izjednačiti tako da se gibaju od pola, gdje ih ima previše, prema polu, gdje ih ima premalo. Vlada li između obiju vodljivo spojenih točaka nekoga izvora struje stalni električni napon, u [[električni vodič|električnom vodiču]] će teći električna struja. Onaj pol izvora struje koji ima viši [[električni potencijal]] označuje se s plus (+), a pol koji ima niži potencijal s minus (-).
Line 38 ⟶ 40:
Osim ampera upotrebljava se još 1 kA (kiloamper) = 10<sup>3</sup> A; 1 mA (miliamper) = 10<sup>-3</sup> A; 1 μA (mikroamper) = 10<sup>-3</sup> mA = 10<sup>-6</sup> A. [[Mjerni instrument]] za mjerenje jakosti električne struje naziva se [[ampermetar]], a za mjerenje [[električni napon|električnog napona]] [[voltmetar]].
==
Uzrokom električnog strujanja smatra se [[električno polje]] stvoreno električnim naponom što ga imaju električni izvori na svojim stezaljkama, a kao smjer djelovanja električnog polja odabran je onaj smjer u kojem polje djeluje silom na pozitivni [[električni naboj]]. Zato se kao smjer električne struje uzima onaj smjer u kojem se gibaju pozitivni električni naboji. Budući da je električna struja u metalnim vodičima ostvarena gibanjem elektrona, to se ovdje elektroni doista gibaju u suprotnome smjeru od dogovorenog smjera struje. Međutim, u pogledu magnetskog učinka električne struje, koji je među svim njezinim učincima najvažniji, svejedno je da li se pozitivni naboji gibaju u jednome smjeru ili negativni u suprotnome. Ostali su osnovni učinci električne struje: toplinski (to jest proizvodnja [[toplina|topline]] u [[električni otpor|električnom otporu]] kroz koji prolazi struja ili [[Jouleova toplina]]) i kemijski (to jest razdvajanje [[elektrolit]]a pri prolazu struje ili [[elektrolitska disocijacija]]).
== Ohmov zakon ==
{{Glavni|Ohmov zakon}}
'''Ohmov zakon''' (nazvan po njemačkom fizičaru [[Georg Simon Ohm|Georgu Simonu Ohmu]]) je zakon prema kojemu je [[jakost električne struje]] ''I'' u [[električni vodič|električnom vodiču]], pri [[Konstanta|konstantnoj]] [[temperatura|temperaturi]], određena kao omjer [[električni napon|električnoga napona]] ''U'' koji električnu struju prouzročuje i [[električni otpor|električnoga otpora]] ''R'':
:<math>I = \frac{U}{R} </math>
I ostali oblici tog oblika zakona također se nazivaju po Ohmu:
:<math> U = I \cdot R </math>
:<math> R = \frac{U}{I} </math>
:<math> I = U \cdot G </math>
gdje je:
* ''I'' - [[jakost električne struje]] kroz [[strujni krug]] u [[amper]]ima (A);
* ''U'' - [[električni napon]] [[Električni izvor|izvora]] u [[volt]]ima (V);
* ''R'' - ukupan [[električni otpor]] strujnog kruga (otpor [[trošilo|trošila]] + otpor [[električni vod|električnih vodova]] + unutarnji otpor [[Električni izvor|izvora struje]]) u [[om]]ima (Ω). Om se može napisati i kao [[volt]]/[[amper]] (V/A).
* ''G'' - [[električna vodljivost]], pa i neki izvedeni oblici, na primjer za vodiče pri različitim [[temperatura]]ma. <ref> '''Ohmov zakon''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=44871] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>
Ohmov zakon je jedan od temeljnih zakona [[elektrotehnika|elektrotehnike]]. Ohmov zakon vrijedi za [[metali|metale]] i [[elektrolit|vodljive otopine]]. Takvi se vodiči zovu omski vodiči. Za neke materijale Ohmov zakon ne vrijedi a takvi se vodiči zovu neomski.
== Opasnost za čovjeka ==
Za [[čovjek]]a je opasna električna struja jača od 20 mA, pri čemu se u dodiru električne struje i čovjekovog tijela javlja toplinsko (opekotine), mehaničko (na mjestima ulaska i izlaska struje dolazi do razaranja tkiva), kemijsko (rastavlja krvnu plazmu), biološko dijelovanje (stezanje [[mišić]]a, paraliza [[srce|srca]] i [[pluća]]). Električna struja najviše djeluje na ulazu i izlazu struje iz tijela gdje dolazi do najvećih [[opeklina|opekotina]] i razaranja [[tkivo|tkiva]].
| |||