Foucaultove struje: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Otvorio Foucaultove struje
 
Nadopunio Foucaultove struje
Redak 1:
[[datoteka:Eddy currents due to magnet.svg|mini|desno|250px|Foucaultove struje su [[Električna struja|električne struje]] velike jakosti, koje nastaju u unutrašnjosti [[Električni vodič|metalnih vodiča]] podvrgnutih djelovanju promjenljivoga [[magnetsko polje|magnetskoga polja]] (crvene [[silnice]]).]]
 
[[datoteka:Hawkins Electrical Guide - Figure 293 - Armature core with a few laminations showing effect on eddy currents.jpg|mini|desno|250px|Kako bi se Foucaultove struje smanjile ili oslabile, [[metal]]ni se dijelovi [[električni stroj|električnih strojeva]] izrađuju od tankih lamela ili [[Lim (kovina)|limova]] (0,3 do 5,5 [[mm]] debljine) međusobno razdvojenih [[izolator]]om (slojem [[lak]]a ili tankoga [[papir]]a).]]
 
'''Foucaultove struje''' su [[Električna struja|električne struje]] velike jakosti, koje nastaju u unutrašnjosti [[Električni vodič|metalnih vodiča]] podvrgnutih djelovanju promjenljivoga [[magnetsko polje|magnetskoga polja]]. Zbog toga što teku u zatvorenim krivuljama nalik vrtlozima, nazivaju se i '''vrtložne struje'''. U [[Električni strojevi|električnim strojevima]] ([[električni generator]], [[transformator]]) one su nepoželjne jer zagrijavaju metalnu armaturu, što je dvostruko štetno: izazivaju gubitak [[energija|energije]] i povišenje radne [[temperatura|temperature]] [[stroj]]a. Kako bi se Foucaultove struje smanjile ili oslabile, metalni se dijelovi električnih strojeva izrađuju od tankih lamela ili [[Lim (kovina)|limova]] (0,3 do 5,5 [[mm]] debljine) međusobno razdvojenih [[izolator]]om (slojem [[lak]]a ili tankoga [[papir]]a). Foucaultove struje mogu se i korisno upotrijebiti (kod [[Elektroindukcijska peć|indukcijskih peći]], elektrodinamičkih prigušivača, elektromagnetskih [[Kočnice|kočnica]] na vozilima i drugo). <ref> '''Foucaultove struje''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=20293] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>
 
== Objašnjenje ==
Objesi se debela [[Bakar (element)|bakrena]] ploča tako da se može slobodno [[njihalo|njihati]] između polova jakog [[elektromagnet]]a. Pusti se [[električna struja]] kroz elektromagnet i ploča će se zaustaviti kao u nekoj gustoj tekućini. To je zbog toga što se u ploči, koja siječe magnetske [[silnice]], [[Elektromagnetska indukcija|induciraju]] takozvane vrtložne struje, koje prema [[Lenzovo pravilo|Lenzovu zakonu]] imaju takav smjer da nastoje spriječiti uzrok, u ovom slučaju njihanje, zbog čega su nastale. Posljedica vrtložnih struja je [[Grijanje|zagrijavanje]] bakrene ploče.
 
Vrtložne struje prestavljaju vrlo važan tehnički problem beskorisnog trošenja [[električna energija|električne energije]] u velikim željeznim dijelovima [[Električni strojevi|električnih strojeva]]. Zato se kod električnih strojeva ne upotrebljavaju puni čelični komadi nego se oni prave iz više izoliranih tankih [[Lim (kovina)|limova]] koji se postavljaju tako da vrtložne struje teku okomito na njihovu površinu. Time se donekle spriječava stvaranje [[toplina|topline]], ali se vrtložne struje ne mogu potpuno ukloniti. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>
 
== Izvori ==