Indukcijski motor: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Indukcijski motor
Nadopunio Indukcijski motor
Redak 7:
[[datoteka:Asynchronmotor animation.gif|mini|desno|300px|Za ispravan rad nužno je da brzina vrtnje rotora bude neznatno manja od sinkrone brzine (takozvano klizanje rotora), pa odatle naziv asinkroni motor.]]
 
[[datoteka:Squirrel cage.jpg|mini|desno|300px|Kavezni motor je najčešće upotrebljavana vrsta asinkronoga motora nazvan prema rotorskom namotu koji se sastoji od neizoliranih, najčešće [[aluminij]]skih vodiča simetrično raspoređenih po obodu željezne jezgre rotora i kratko spojenih na oba kraja, što nalikuje kavezu ili krletki.]]
 
'''Indukcijski motor''' ili '''asinkroni motor''' ([[elektromotor]]) ima [[vrtnja|rotirajući]] dio ([[Rotor (elektrotehnika)|rotor]]) na koji se [[električna energija]] prenosi beskontaktno ([[Elektromagnetska indukcija|indukcijom]]) djelovanjem [[okretno magnetsko polje|okretnog magnetskog polja]] koje stvara sustav [[višefazni sustav|višefaznih struja]] u [[stator]]u. Prema izvedbi rotorskog namota dijele se na kavezne i klizno-kolutne strojeve. Ovakvi [[električni strojevi]] su jednostavne konstrukcije, robustni i pouzdani u pogonu pa se i najčešće koriste u svim vrstama [[Elektromotorni pogon|elektromotornih pogona]]. [[Brzina]] vrtnje rotora je različita od [[Broj okretaja|brzine okretanja]] statorskog polja iz čega je i izveden naziv asinkroni. Razlika brzina, takozvano klizanje, je ključna veličina u teoriji djelovanja i prijenosa [[energija|energije]] u [[stroj]]u. Klizanje kod asinkronih motora je pojava, da se [[Rotor (elektrotehnika)|rotor]] vrti brzinom vrtnje, koja je uvijek manja od sinkrone, to jest manja je od brzine vrtnje [[Okretno magnetsko polje|okretnog magnetskog polja]]. Kod [[sinkroni motor|sinkronih motora]] klizanja nema zahvaljujući dodatnom [[istosmjerna struja|istosmjernom napajanju]] ili korištenju [[magnet|permanentnih magneta]] u rotoru.
Redak 21:
 
=== Jednofazni asinkroni motor ===
Indukcijski motor može raditi i sa samo jednom fazom (bez okretnog magnetskog polja), ali u tom se slučaju ne može sam pokrenuti (nema [[Moment sile|potezni moment]]) i smjer vrtnje mu ovisi o smjeru vanjskog početnog momenta. Da bi se to izbjeglo dodaju se polovi sa kratko spojenim namotom ili pomoćna faza u kojoj se postiže umjetni fazni pomak struje - obično serijskim spajanjem [[Električni kondenzator|kondenzator]]a (koji se nakon zaleta motora može i isključiti).
Indukcijski motor može raditi i sa samo jednom fazom (bez okretnog magnetskog polja),
ali u tom se slučaju ne može sam pokrenuti (nema [[potezni moment]]) i smjer vrtnje mu ovisi o smjeru vanjskog početnog momenta.
Da bi se to izbjeglo dodaju se polovi sa kratko spojenim namotom ili pomoćna faza u kojoj se postiže umjetni fazni pomak struje - obično serijskim spajanjem [[Električni kondenzator|kondenzator]]a (koji se nakon zaleta motora može i isključiti).
 
== Teorija rada asinkronog motora ==
{{glavni|Elektromagnetska indukcija}}
Ako se između dva suprotna [[magnetski pol|magnetna pola]] stavi [[vodič]], a kroz vodič pusti [[električna struja]], tada će se vodič izmaknuti iz tog magnetnog polja.
 
Ako se između dva suprotna [[magnetski pol|magnetna pola]] stavi [[električni vodič]], a kroz vodič pusti [[električna struja]], tada će se vodič izmaknuti iz tog [[magnetno polje|magnetnog polja]]. Na vodič djeluje [[sila]] ''F'', koja ga odmiče iz magnetnog polja. Sila ''F'' ovisna je o jakosti [[Magnetska indukcija|magnetske indukcije]] ''B'', o [[Jakost električne struje|jakosti električne struje]] ''I'' u vodiču i o dužiniduljini vodiča u magnetskom polju ''l''.
Iz toga proizlazi sljedeće: