Indukcijski motor: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nadopunio Indukcijski motor |
Nadopunio Indukcijski motor |
||
Redak 8:
[[datoteka:Squirrel cage.jpg|mini|desno|300px|Kavezni motor je najčešće upotrebljavana vrsta asinkronoga motora nazvan prema rotorskom namotu koji se sastoji od neizoliranih, najčešće [[aluminij]]skih vodiča simetrično raspoređenih po obodu željezne jezgre rotora i kratko spojenih na oba kraja, što nalikuje kavezu ili krletki.]]
[[datoteka:Faraday emf experiment.svg|mini|desno|300px|Prikaz [[Michael Faraday|Faradayeve]] opreme sa željeznim prstenom. Ukoliko dolazi do promjene magnetskog toka u [[Električna zavojnica|zavojnici]] na lijevoj strani prstena, onda dolazi do [[Elektromagnetska indukcija|inducirane]] [[električna struja|električne struje]] na desnoj zavojnici. [[Lenzovo pravilo]] govori da je [[magnetski tok]] inducirane struje uvijek je suprotan izvornomu magnetskom toku. <ref name=Giancoli>{{cite book|last=Giancoli|first=Douglas C.|title=Physics: Principles with Applications|year=1998|pages=623–624|edition=Fifth}}</ref>]]
'''Indukcijski motor''' ili '''asinkroni motor''' ([[elektromotor]]) ima [[vrtnja|rotirajući]] dio ([[Rotor (elektrotehnika)|rotor]]) na koji se [[električna energija]] prenosi beskontaktno ([[Elektromagnetska indukcija|indukcijom]]) djelovanjem [[okretno magnetsko polje|okretnog magnetskog polja]] koje stvara sustav [[višefazni sustav|višefaznih struja]] u [[stator]]u. Prema izvedbi rotorskog namota dijele se na kavezne i klizno-kolutne strojeve. Ovakvi [[električni strojevi]] su jednostavne konstrukcije, robustni i pouzdani u pogonu pa se i najčešće koriste u svim vrstama [[Elektromotorni pogon|elektromotornih pogona]]. [[Brzina]] vrtnje rotora je različita od [[Broj okretaja|brzine okretanja]] statorskog polja iz čega je i izveden naziv asinkroni. Razlika brzina, takozvano klizanje, je ključna veličina u teoriji djelovanja i prijenosa [[energija|energije]] u [[stroj]]u. Klizanje kod asinkronih motora je pojava, da se [[Rotor (elektrotehnika)|rotor]] vrti brzinom vrtnje, koja je uvijek manja od sinkrone, to jest manja je od brzine vrtnje [[Okretno magnetsko polje|okretnog magnetskog polja]]. Kod [[sinkroni motor|sinkronih motora]] klizanja nema zahvaljujući dodatnom [[istosmjerna struja|istosmjernom napajanju]] ili korištenju [[magnet|permanentnih magneta]] u rotoru.
Line 26 ⟶ 28:
{{glavni|Elektromagnetska indukcija}}
Ako se između dva suprotna [[magnetski pol|magnetna pola]] stavi [[električni vodič]], a kroz vodič pusti [[električna struja]], tada će se vodič izmaknuti iz tog [[magnetno polje|magnetnog polja]]. Na vodič djeluje [[sila]] ''F'', koja ga odmiče iz magnetnog polja. Sila ''F'' ovisna je o jakosti [[Magnetska indukcija|magnetske indukcije]] ''B'', o [[Jakost električne struje|jakosti električne struje]] ''I'' u vodiču i o [[duljina|duljini]] vodiča u magnetskom polju ''l''. Iz toga proizlazi sljedeće:
:<math>F = B \cdot l \cdot I </math>▼
Želi li se magnetsko polje približiti vodiču, vodič će uvijek odmicati od magnetskog polja. Smjer [[sila]] kojom magnetsko polje djeluje na vodič određuje se [[pravilo lijeve ruke|pravilom lijeve ruke]]. Ako se kroz vodič ne pusti struja, on će mirovati. Priključi li se na krajeve tog vodiča vrlo osjetljivi [[voltmetar]], vodič uhvati čvrsto nekim izolacijskim materijalom, a pomiču se [[magnetski
▲<math>F=B \cdot l \cdot I</math>
[[Elektromagnetska indukcija|Inducirani napon]] <math>
▲Ako se kroz vodič ne pusti struja, on će mirovati. Priključi li se na krajeve tog vodiča vrlo osjetljivi [[voltmetar]], vodič uhvati čvrsto nekim izolacijskim materijalom, a pomiču se magnetski polovi ( dakle i [[magnetsko polje]] ) u jednu stranu; tako da [[silnice]] sijeku vodič, može se zapaziti kako se kazaljka voltmetra pomiče.
▲[[Elektromagnetska indukcija|Inducirani napon]] <math>E1</math> razmjeran je gustoći [[magnetski tok|magnetskog toka]] ''B'', brzini njegova kretanja ''v'' i dužini vodiča u tom polju ''l'':
gdje je ''B'' izraženo u [[tesla]]ma, ''l'' u [[metar|metrima]] i ''v'' u [[Metar u sekundi|m/s]]. Odatle vidimo da inducirani električni napon ovisi o:
▲<math>E=B \cdot l \cdot v</math>
* o [[Magnetska indukcija|magnetskoj indukciji]] ''B'' ([[gustoća magnetskog toka|gustoći magnetskog toka]]),
* o [[duljina|duljini]] [[električni vodič|električnog vodiča]] koji se giba u [[magnetsko polje|magnetskom polju]] ''l'' i,
* o njegovoj [[brzina|brzini]] ''v'', jer što mu je brzina veća, to će biti i veći broj presječenih [[magnet]]skih [[silnice|silnica]] u 1 sekundi.
Smjer induciranog napona određuje se [[pravilo desne ruke|pravilom desne ruke]]. U oba primjera
== Izvori ==
| |||