Hidroelektrana: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja |
Nadopunio Hidroelektrana |
||
Redak 161:
[[Datoteka:HE Rijeka-vodna komora.jpg|mini|desno|300px|Vodna komora u Hidroelektrani Rijeka]]
[[Datoteka:HE Rijeka tlacni cjevovod.jpg|mini|desno|300px|Tlačni cjevovod na Hidroelektrani Rijeka]]
[[Datoteka:HE Vinodol 9.jpg|mini|desno|300px|[[Mala hidroelektrana Zeleni vir]], puštena u rad 1921., danas je u sastavu [[HE Vinodol]]. Na slici se vidi strojarnica s originalnim strojevima starim oko 90 godina.]]
===Dovodni tunel===
{{glavni|Provodnici vode}}
Line 185 ⟶ 187:
Nadzemne strojarnice nalaze se uz [[Rijeka (vodotok)|rijeku]]; iz [[Vodna turbina|turbine]] voda otječe neposredno u korito rijeke ili [[kanal]]om, ako je strojarnica udaljena od obale. Kanal se gradi kao u niskotlačnim hidroelektranama, iako ima potpuno obloženih kanala, kada nema poteškoća s podzemnom vodom. Iz podzemnih hidroelektrana voda se odvodi tunelom, koji završava u koritu rijeke ili u odvodnom kanalu. Ako je tunel dug, a protok velik ili se razina vode u koritu znatno mijenja, voda otječe pod tlakom, pa je potrebna donja vodna komora, koja se dimenzionira na istim principima, kao i gornja. Gornji dio donje vodne komore povezan je s [[Zemljina atmosfera|atmosferom]], i to obično kroz pristupni tunel. Brzine vode u odvodnom tunelu iznose 2 do 3 m/s. Tlačni tuneli su obično obloženi radi smanjenja hrapavosti. Na kraju tunela moraju se predvidjeti vodilice za postavljanje pomoćnih [[zapornica|zatvarača]] i uređaji za njihovo podizanje, da bi se kanal mogao pregledati i popraviti.
=== Hidrogenerator ===
{{glavni|Hidrogenerator}}
'''Hidrogenerator''' je [[električni generator]], redovito [[Trofazna struja|trofazni]] [[Sinkroni stroj|sinkroni]], tjeran [[Vodna turbina|vodnom turbinom]]. Sinkrona brzina vrtnje određena je vrstom vodne turbine i ovisi o [[Hidraulika|hidrauličnim]] prilikama (o količini vode i visini pada). Kod malih padova i velikih [[snaga]] često je potrebno, zbog svojstava [[turbina|turbine]], graditi hidrogeneratore za male [[Broj okretaja|brzine vrtnje]], s velikim brojem [[magnetski pol|magnetskih polova]]. [[Osovina]] ([[vratilo]]) hidrogeneratora obično je okomita, a vrlo rijetko vodoravna. U takozvanoj cijevnoj izvedbi (za male padove vode) [[generator]] i turbina čine cjelinu, jer je generator ugrađen u posebno kućište (takozvano kruška) ispred turbine, koje je u vodoravnom položaju potopljeno u vodotok. Rotor hidrogeneratora uvijek se izvodi s istaknutim magnetskim polovima. Zbog velikih mjera i mase, hidrogeneratori se u tvornicama grade od više dijelova, koji se nakon prijevoza na mjesto ugradnje spajaju i ispituju prije puštanja u pogon. Hlade se zrakom u zatvorenom krugu s vodnim hladnjacima, a postoje i izvedbe s izravnim hlađenjem namota vodom. Velike brzine pobjega vodnih turbina zahtijevaju visok stupanj sigurnosti mehaničke konstrukcije [[Rotor (elektrotehnika)|rotora]] i provjeru mehaničke ispravnosti pokusom vitlanja.
==Uloga hidroelektrana u suvremenom svijetu==
| |||