Edsger Dijkstra: razlika između inačica

== Život ==

 

 

 

Među doprinosima u računarstvu su ''[[algoritam]] [[najkraći put|najkraćeg puta]]'', poznat i kao ''[[Dijkstrin algoritam]]'', [[THE (operacijski sustav)|THE multiprogramirajući sustav]] te sinkronizacijski konstrukt [[Semafor (programiranje)|semafora]], za koordiniranje višestrukih procesora i programa. Drugi koncept za koji je Dijkstra zaslužan u polju raspodijeljenog računarstva jest [[samo-stabilizacija]] - alternativan način osiguravanja pouzdanosti sustava. Dijkstrin algoritam je korišten u SPF ([[Shortest Path First]]), koji je korišten u usmjeravajućem protokolu OSPF ([[Open Shortest Path First]]).

Poznat je i po izrazito lošem mišljenju o [[GOTO]] naredbi u [[računalno programiranje|računalnom programiranju]], što je kulminiralo u članku iz [[1968]]. "[http://www.acm.org/classics/oct95/ A Case against the GO TO Statement]" (EWD215), koji se smatra jednim od većih koraka ka naširokom odbacivanju [[GOTO]] naredbe i njenoj zamjeni [[kontrolne strukture|stukturiranim kontrolnim konstruktima]] kao što je [[while petlja]]. Ova se metodologija također zove [[skruktuirano programiranje]]. Slavni naslov ovog rada, "Go To Statement [[considered harmful|Considered Harmful]]", nije rad samog Dijkstre, već [[Niklaus Wirth|Niklausa Wirtha]], urednika časopisa [[Communications of the ACM]]. Dijkstra je poznat kao fan [[ALGOL|ALGOL-a 60]], te je usto i radio u timu koji je implementirao prvi [[jezični procesor]] za taj jezik. Dijkstra i Jaap Zonneveld, koji je također doprinjeo u jezičnom procesoru, su se dogovorili da se ne briju sve dok se projekt ne završi. Zonneveld je s vremenom obrijao bradu, dok je Dijkstra svoju zadržao sve do smrti.

 

 

Od 1970-ih, Dijkstrino glavno zanimanje jest [[formalna verifikacija]]. Prevladavajuće mišljenje vremena je bilo da se prvo treba napisati program a tek potom pružiti [[matematički dokaz]] njegove [[ispravnost]]i. Dijkstra je prigovorio da su tako rezultirajući dokazi dugi i naporni, te da dokaz ne pruža nikakvi uvid u to kako je program razvijen. Alternativna metoda je ''[[izvođenje programa]]'', kako bi se "razvili dokaz i program istovremeno". Započne se sa matematičkom ''specifikacijom'' onoga što bi program trebao obavljati, te se potom primjenjuju matematičke transformacije nad specifikacijom sve dok ona nije pretvorena u izvodivi program. Za rezultirajući se program kaže da je ''ispravan po konstrukciji''. Većina Dijkstrinog kasnijeg rada je vezana za pospješavanje tog procesa zasnovanog na matematičkom argumentu. U intervjuu 2001. je izrazio želju za "elegancijom", pri čemu bi ispravni pristup bio mentalno obrađivanje misli, mjesto naknadnog rafiniranja sve dok nisu kompletne. Analogija se može izvesti sa skladateljskim pristupima [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]]a i [[Ludwig van Beethoven|Beethoven]]a.