Umjerena kontinentalna klima: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
C3r4 (razgovor | doprinosi)
m nije na hrvatskom
Redak 1:
[[Datoteka:Humidcontinentalworld2.png|thumb|400px|''Umjerena kontinentalna klima'']]
'''Umjereno kontinentalnu klimu''' karakteriziraju oštre [[zima|zime]], kratko [[proljeće]], a toplo i vlažno [[ljeto]]. Dominira u unutrašnjosti kontinenta. Količina [[oborine|oborina]] opada prema unutrašnjosti kontinenta i prema sjeveru.
[[Datoteka:Koppen World Map Dfa Dwa Dsa Dfb Dwb Dsb.png|thumb|right|400px|Svjetska distribucija umjereno kontinentalne klime; oznake su prema Köppenovoj klasifikaciji]]
 
Umjereno kontinentalna klima poznata je i kao vlažna kontinentalna klima ([[Köppenova klasifikacija klime|Köppenov]] prefiks ''D'' a treće slovo ''a'' ili ''b''), a obuhvata [[klima|klimatsko]] područje koje je definirao rusko-njemački [[klimatologija|klimatolog]] [[Wladimir Köppen]], 1900.<ref name="2014revisit">{{cite journal|url=http://www.int-res.com/articles/cr_oa/c059p001.pdf|title=Climate classification revisited: from Köppen to Trewartha|author1=Michal Belda |author2=Eva Holtanová |author3=Tomáš Halenka |author4=Jaroslava Kalvová |journal=Climate Research|date=2014-02-04|volume=59|pages=1–14|doi=10.3354/cr01204}}</ref> Ova klima obilježena je velikim sezonskim temperaturnim razlikama, sa toplim vrućim (i često vlažnim) ljetima i hladnim (ponekad veoma hladnim) zimama. Padavine su obično dobro raspoređena tokom godine. Definicija ove klime prema temperaturi je sljedeća:
*srednja temperatura najhladnijeg mjeseca mora biti ispod –3 °C i to sa najmanje četiri meseca čije su srednje temperature na ili iznad 10 °C. Neki klimatolozi preferiraju upotrebu izoterma 0 °C, jer se to najčešće koristi. Pored toga, lokacija u pitanju ne sme biti poluvlažna ili suha. Podtipovi ''Dfb'', ''Dwb'' i ''Dsb'' su također poznati i kao ''hemiborealni'', odnosno polusjeverni.
 
Područja umjereno kontinentalne klime nalaze se na geografskim širinama između 30°&nbsp;S and 60°&nbsp;S,<ref>{{cite book|url=http://www.eolss.net/sample-chapters/c10/E5-02-04-01.pdf|title=Cultivated Plants, Primarily As Food Sources -- Vol II -- Fruit in Northern Latitudes|author=Béla Berényi|page=1|publisher=Encyclopedia of Life Support Systems|accessdate=2015-02-23}}</ref> u centralnom i sjeveroistočnom dijelu Sjeverne Amerike, Evrope i Australije. Manja se obično nalaze na [[južna hemisfera|Južnoj hemisferi]]], zbog veće površine okeana na toj geografskoj širini i posljedične njihovog većeg uticaja. Na sjevernoj hemisferi neke regije vlažne kontinentalne klime obično su u [[Skandinavija|Skandinaviji]], [[Nova Škotska|Novoj Škotskoj]] i [[Newfoundland]]u gdje imaju jak uticaj mora, a relativno hladna ljeta i zime su ispod ispod oznake zamrzavanja.<ref>{{cite web|url=http://www.weatherbase.com/weather/weather.php3?s=59317&cityname=Halifax-Nova-Scotia-Canada|title=Halifax, Nova Scotia Temperature Averages|publisher=Weatherbase|accessdate=7 February 2015}}</ref> Ekstremnije vlažne kontinentalne klime koje se nalaze na jugu [[Sibir]]a i američkog Srednjeg zapada imaju kombinaciju toplijeg ljetnog maksima i hladnije zime od morske varijante. U nekim oblastima postoje i snažn suptropski i subarktični uticaje vazdušne mase u zavisnosti od sezone, kao što su vlažna i vruća ljeta i hladne zime u [[Milwaukee]]ju, [[Wisconsin]]u<ref>{{cite web|url=http://www.weatherbase.com/weather/weather.php3?s=4627|title=Milwaukee, Wisconsin Temperature Averages|publisher=Weatherbase|accessdate=7 February 2015}}</ref> u Gornjem srednjem zapadu [[SAD|Sjedinjenih država]].
 
==Definicija==
[[Datoteka:Odori Park Sapporo Snow Festival 2007.JPG|thumb|right|upright|Snježni grad u [[Sapporo]]u, Japan]]
Klimatološki prosjeci koriste se da bi se utvrdilo koje su lokacije unutar određenog klimatskog režima. [[Svjetska meteorološka organizacija]] je definirala ovaj prosjek za period od 30 godina. Verzija iz 1936. koristila je srednju temperaturu najhladnijeg mjeseca ispod –3 °C, sa najmanje četiri mjeseca čije su srednje temperature na ili iznad 10 °C.<ref name="Brazil">{{cite book|url=http://cdn.intechopen.com/pdfs-wm/22706.pdf |chapter= 20. The Evapotranspiration in Climate Classification|author1= Antonio Ribeiro da Cunha |author2=Edgar Ricardo Schöffel |date=November 2011|pages=392–396|title=Measurements to Agricultural and Environmental Applications|accessdate=2015-02-22|isbn=978-953-307-512-9|publisher=InTech}}</ref> Ove temperature nisu bile proizvoljne. U Evropi, –3 °C prosečna temperatura [[izoterma]] (linija jednake temperature) bila je blizu južnog obima zimskog snijega. Mnogi klimatolozi u Sjedinjenim Državama preferiraju da koriste standardnu 0 °C, jer smatraju da bolje odražava konzistentnost u regionalnim krajolicima. Poznato je da je prosječna temperatura od 10 °C minimalna za rast drveća.<ref name="MetToday">{{cite book|url=https://books.google.com/?id=5Dx-BAAAQBAJ&pg=PT516&dq=humid+continental+cool+summer+type+book#v=onepage&q=humid%20continental%20cool%20summer%20type%20book&f=false|pages=491–492|title=Meteorology Today|author1=C. Donald Ahrens |author2=Robert Henson |date=2015-01-01|isbn=1305480627|edition=11|publisher=Cengage Learning|accessdate=2015-02-23}}</ref> unutar ove klimatske zone uobičajeni su široki rasponi variranja temperature.<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/?id=_ceVBAAAQBAJ&pg=PA413&dq=humid+continental+cool+summer+type+book#v=onepage&q=humid%20continental%20cool%20summer%20type%20book&f=false|page=419|title=Meteorology: Understanding the Atmosphere|author1=Steven Ackerman |author2=John Knox |date=2006-03-08|publisher=Cengage Learning|isbn=1305147308|accessdate=2015-02-23}}</ref>
Pored toga, posmatrana lokacija ne smije biti poluvlažna ili suha. Ovo je jedna od dopuna definicije klimatskog režima koju su Trewartha i Horn predstavili 1980. godine. Unatoč ažuriranju iz 1980. godine, klimatski režimi su u suštini isti unutar Južne hemisfere. Najveće promjene se vide u Severnoj Americi, Evropi i Sjevernoj Aziji.<ref name="2014revisit"/>
 
Prema Köppenu, moguće su sljedeće varijante ove klime. Za klimatski režim koristi tri slova, počev od slova "D". Standardiziranje njegove podjele, urađeno je kako sljedi.<ref>{{cite web |url=http://www.hydrol-earth-syst-sci.net/11/1633/2007/hess-11-1633-2007.pdf |title=Updated world map of China and Japan, and Syria, the Köppen-Geiger climate classification |publisher=[[University of Melbourne]] |accessdate=February 22, 2011 }}</ref>
 
* Drugo slovo:
** ''f''&thinsp;:&ensp; Ne odgovara ni jednoj od alternativnih specifikacija;
** ''s''&thinsp;:&ensp; Suha ljeta &mdash; njajsušniji letni mjesec ima najviše 30 mm padavina i ima najviše  1⁄3 padavina u najhladnijem zimskom mjesecu.
** ''w''&thinsp;:&ensp;Suhe zime &mdash; Najsušniji zimski mjesec ima najviše jednu desetinu padavina, pronađenih u najvlažnijem ljetnjom mjesecu.
*Treće slovo:
** ''a''&thinsp;:&ensp; Najtopliji mjesec ima prosječnu temperaturu iznad 22 °C
** ''b''&thinsp;:&ensp; Klima ne ispunjava uslove za ''a'', ali još uvijek ima najmanje četiri mjeseca sa srednjom temperaturom iznad 10 °C.
 
{{mrva}}
{{Köppenova klasifikacija klime}}
[[Kategorija:Vrste klima]]