Inačica od 29. kolovoza 2017. u 22:06 uredi Malatrad (razgovor \| doprinosi) 1.903 edits Nema sažetka uređivanja ← Starija izmjena		Inačica od 29. kolovoza 2017. u 22:06 uredi ukloni ovu izmjenu Malatrad (razgovor \| doprinosi) 1.903 edits Nema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 4: Rođen je 19. travnja 1927. u Zagrebu od roditelja, prognanika iz Istre od strane talijanskih vlasti još iz 1920. godine. Djed je rođen u Zgrablićima kraj Pazina, mati Ljubica – Amalia u Rijeci, a otac Josip u Puli. Miljenko je pohađao gimnaziju. Počeo je u Istarskom internatu u Krku, a maturirao je u Zagrebu 1946. godine. U Zagrebu je upisao Medicinski fakultet i diplomirao 1952. Odsluživši vojni rok, vratio se u Rijeku i završio pripravnički liječnički staž. U Raši je bio [[medicina rada\|rudarski liječnik]] do 1956. godine. Naokn toga specijalizira [[interna medicina\|internu medicinu]] kod Silvija Novaka u Sušačkoj bolnici. Na Klinici za unutarnje bolesti Medicinskog fakulteta u Zagrebu položio je 1960. [[specijalizacija\|specijalistički]] ispit. Asistent u bolnici na ~~Sušaku~~[[Sušak]]u na Klinici za unutarnje bolesti Medicinskog fakulteta u Rijeci. Članom prve ekipe za [[ekstrakorporalna hemodijaliza\|ekstrakorporalnu]] [[hemodijaliza\|hemodijalizu]] u Hrvatskoj. U Lyonu 1963. subspecijalizirao se za tzv. [[umjetni bubreg]]. Dogodine se vratio u Rijeku i na Internoj klinici osnovao i vodio prve [[peritonejska analiza\|peritonejske dijalize]] u Hrvatskoj. S kolegom [[Jerko Zec\|Jerkom Zecom]] i ostalim suradnicima vodio prve hemodijalize na "umjetnom bubregu". Osnovao i vodio Odsjek nefrologije u Rijeci. Na Sušaku od godine 1968. i Odjel za nefrologiju bolnici Sušak. U Rijeci osnovao i Nefrološku sekciju koju je vodio i bio članom središnjeg odbora Nefrološke sekcije [[Hrvatski liječnički zbor\|Hrvatskoga liječničkog zbora]]. Na riječkoj Nefrologiji je 1969. otvorio posebni odjelni laboratorij. Od 1973. primarijus. 1980. godine znanstveni asistent Katedre za internu medicinu. Godine 1983. doktorirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci disertacijom ''Funkcija bubrega nakon EPH-gestoze''. Od 1985. do 1989. docent Katedre za internu medicinu, nakon čega je savjetnik Klinike. Mnogo je dr Zgrablić energije posvetio edukaciji studenata, srednjeg te višega medicinskog kadra. Dugo godina predavao po srednjim i višim medicinskim školama u Rijeci. Od 1958. do 1975. koordinirao cjelokupnom nastavom tzv. šestog stupnja na riječkom Medicinskom fakultetu. Od 1986. do 1992. i stalni nastavnik dodiplomskog i poslijediplomskog studija iz područja nefrologije. U mirovini od 1992., Ali, na Medicinskom fakultetu u Rijeci predavao je sve do 1996. godine. Bio je stalni konzilijarni liječnik i savjetnik na mnogim klinikama, ambulantama na terenu, voditelj organizacijskih poslova.<ref name="Zaputović"/>

Miljenko Zgrablić: razlika između inačica