Zagrebačka oblast: razlika između inačica

Uredbom o podjeli zemlje na upravne oblasti od 26. travnja 1922. te istodobno donesenim ''Zakonom o sreskoj i oblasnoj samoupravi'' (SN br. 92/1922), na osnovi čl. 95 [[Vidovdanski ustav|Vidovdanskog ustava]], [[Kraljevina SHS]] podijeljena je na 33 oblasti. Jedna od oblasti bila je i Zagrebačka oblast, koja je teritorijalno obuhvaćala dotadašnju [[Zagrebačka županija|Zagrebačku]] i [[varaždinska županija|Varaždinsku županiju]] (bez Međimurja, koje je pripalo Mariborskoj oblasti). Kao i ostale oblasti, počela je poslovati tek 1924., kad je postavljen veliki župan, Mile Kramarić, kao predstavnik državne vlasti. Veliki župan je imao vlastiti, predsjednički ured, te mu je bilo podređeno 12, odnosno 13 odjeljenja. Oblasna samouprava koja je djelovala putem Oblasne skupštine i Oblasnog odbora, uspostavljena je tek 1927. godine. Usvajanjem Zakona o izmjeni ''Zakona o općinama i oblasnim samoupravama'' 1929., oblasne su skupštine i oblasni odbori raspušteni, a veliki su župani bili dužni postaviti komesare oblasne samouprave koji će preuzeti poslove skupštine i odbora za dotične djelatnosti. Nadležnost komesara bila je utvrđena ''Uredbom o radu komesara oblasne samouprave'' od 20. siječnja 1929. godine. Komesar je bio pod izravnim nadzorom velikog župana. Komesari su prestali s radom 15. studenoga 1929., kad njihove nadležnosti prelaze na [[banovine Kraljevine Jugoslavije|banovine, uspostavljene]] ''Zakonom o nazivu i podjeli Kraljevine'' od 3. listopada 1929. Teritorij Zagrebačke oblasti nakon toga je uključen u [[savska banovina|Savsku banovinu]], jednu od 9 novih administrativno-teritorijalnih jedinica. Od 16. studenoga 1929. oblasti se bile „oblasti"oblasti u likvidaciji“likvidaciji", a konačna likvidacija svih organa samouprave određena je najkasnije do 4. prosinca 1929.