Razlika između inačica stranice »Blaž Baromić«

Obrisan 21 bajt ,  prije 4 godine
m
CheckWiki pogreška #63 - <small> u izvorima, indeksima ili eksponentima
m (CheckWiki pogreška #63 - <small> u izvorima, indeksima ili eksponentima)
Ne zna se točna godina njegova rođenja, ali se pretpostavlja da je to bilo prije godine 1450. u [[Vrbnik]]u. Vrbnik je u to doba jedno od naših najvećih glagoljičkih središta, gdje je Baromić još kao dijete sigurno mogao doći u doticaj s rukopisnim glagoljskim liturgijskim kodeksima, misalima i brevijarima. Vrbnički glagoljaši, poznati po brižljivome čuvanju glagoljičke pismenosti, sigurno su mogli udahnuti u Baromića onu [[ljubav]] i poštovanje koje su i oni gajili prema [[glagoljica|glagoljici]]. Budući da se i sam Baromić odlučio zarediti, u samostanu je svakodnevno imao pristup prekrasnim rukopisnim glagoljičkim knjigama.
 
== Prvi glagoljički [[brevijar]] ==
[[Datoteka:Blaz Baromov Vrbnik 07.jpg|mini|Spomen ploča uz Baromićev spomenik u Vrbniku]]
Prvi zapaženiji i važniji Baromićev rad jest pisanje glagoljičkoga brevijara[[brevijar]]a za [[Popo Mavro|popa Mavra]] koji je ovome poslužio za širenje glagoljičke pismenosti u njegovoj misiji po [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]]. [[Mavrov brevijar]] je po svojoj ljepoti odmah odao talentiranoga pisca i [[iluminator]]a glagoljskih liturgijskih kodeksa.
 
Za pisanje brevijara bilo mu je sigurno potrebno puno vremena. U to doba [[tisak]] je već prodro u Europu i odjeci o tom izumu sigurno su došli i do glagoljičkoga kulturnog kruga u Vrbniku na otoku [[Krk]]u. Tko će više željeti tiskati knjige nego upravo onaj [[svećenik]] koji je na svojim rukama i umornim očima osjetio muku prepisivanja knjiga, a koji je uz to svjestan da je [[Katolička Crkva|Crkvi]] potreban sve veći i veći broj glagoljičkih knjiga.
 
== Odlazak u [[Senj]]==
Da bi ostvario svoj naum, Blaž Baromić je morao otići tamo gdje će za tako skup posao dobiti i duhovnu i materijalnu potporu. Mada je najbliži stolni kaptol bio [[Krk]], svi nadareni glagoljaši iz Vrbnika su otišli u Senj jer je krčki kaptol bio latinaški. Potporu koja je Baromiću i drugim glagoljašima bila potrebna, mogao je dati samo grad u kojem je glagoljica u službenoj uporabi i u kojem je glagoljaški kulturni krug zainteresiran za jedan takav pothvat, ali i materijalno u mogućnosti financirati ga. Iz tih razloga, jedino rješenje za Baromića je upravo odlazak u [[Senj]].
 
== Počeci tiskarske djelatnosti ==
U Mletcima je Blaž Baromić [[15. ožujka]] [[1493]]. tiskao svoj prvi [[brevijar]]. U kolofonu toga brevijara nalazimo podatak da ga je tiskao [[Andrija Terresani]] i "korežao" Blaž Baromić, [[kanonik]] senjske crkve.
 
== Baromićev [[tipografski set]] ==
 
Nakon toga, Baromić se vratio iz Mletaka u Senj, obogaćen znanjima koje je u Mletcima stekao i željan osnivanja tiskare na hrvatskome tlu. Osim toga, Blaž Baromić je iz Mletaka donio i sve potrebne alate za tiskanje [[knjiga]]. Naime, za njegova boravka u Mletcima, najvjerojatnije po njegovu nacrtu, bila su odlivena glagoljska slova. Tim slovima se tiskara u Senju služila cijelo vrijeme svoga djelovanja.
Glagoljicom su [[Hrvati]] tiskali knjige od godine [[1483]]. do [[1905]]., ali prof. Paro ističe da je upravo Baromićev tipografski set "najpotpuniji i najljepši domet hrvatskoglagoljskog tiskarstva". Baromić je, osim po ljepoti slova, još po nečemu poznat svim [[inkunabulist]]ima. Riječ je o posebnom tipu slaganja ligaturnih slovnih grupa, nazvanih Baromićeva [[tehnika lomljenih ligatura]], koje su jedinstvena pojava u tiskarstvu [[inkunabula]] u Europi. On je, naime, lijevao polovice slova kao posebne grafičke znakove, što mu je omogućavalo, kombinirajući ih s punim slovima, slaganje mnogobrojnih ligatura, pa čak i do četiri znaka. Takav postupak ne nalazimo više nigdje u povijesti inkunabula.
 
U vrijeme dok je bio senjski kanonik, upoznao se kod Torresanija u Mletcima 1493. sa slagarstvom i tiskarstvom te je nadzirao i priredio za tisak glagoljički [[časoslov]], t.zv. [[Baromićev brevijar]] koji je treća po redu hrvatska [[inkunabula]]. <ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=6008 Blaž Baromić], Hrvatska enciklopedija, LZMK</ref>
 
== Senjska tiskara ==
 
Tiskaru Blaž Baromić osniva već iduće godine. Dana [[7. kolovoza]] [[1494]]. <ref name="Vjesnik">Vesna Kusin: [https://web.archive.org/web/20071113054213/http://www.vjesnik.hr/html/2002/08/09/Clanak.asp?r=kul&c=3 Spomen ploča slavnoj senjskoj tiskari], Vjesnik, 9. kolovoza 2002.</ref> on je dovršio prvo djelo senjske [[glagoljaška tiskara u Senju|tiskare]] [[Senjski glagoljski misal]], drugo izdanje glagoljskog [[Misal po zakonu rimskog dvora|Misala po zakonu rimskoga dvora]]. U [[kolofon]]u Misala navodi se da su mu u tome poslu pomagali [[Silvestar Bedričić]] i [[Gašpar Turčić]]. Budući da je Baromićevo ime bilo napisano na prvome mjestu, pretpostavlja se da je on najzaslužniji za osnivanje tiskare i tiskanje knjiga. Ipak, činjenica da se uz njega u radu tiskare spominju i druga imena, govori nam da on u svome radu nije bio usamljen i da je prednosti [[tiskarstvo|tiskarstva]] prepoznao širok krug ljudi u Senju.
 
Osim što je bio znameniti tiskar, Baromić je bio i ugledan [[pravnik]], čije ime se spominje u mnogobrojnim parnicama u kojima je zastupao senjskog biskupa i senjski kaptol. Spominje se godine [[1484]]. u parnici između senjskog biskupa Pavla i senjskoga kaptola s jedne strane, te fra Ivana, opata sv. Križa iz Senjske Drage s druge strane. Njegovo ime spominje se i u parnicama senjskoga kaptola 1485. u [[Jablanac|Jablancu]], te u još nekim sudskim sporovima.
 
== Nagrada Blaž Baromić ==
Svake godine u svibnju od [[1997.]] godine [[Matica hrvatska]] u Senju organizira simpozij grafičara Blaž Baromiću spomen na Senjski glagoljski misal, prvu hrvatsku knjigu tiskanu na hrvatskom tlu za koju znamo tko ju je tiskao, kada se to i gdje dogodilo. Simpozij okuplja djelatnike eminentnih hrvatskih tiskarskih kuća te najpoznatije stručnjake s [[Grafički fakultet u Zagrebu|Grafičkog fakulteta u Zagrebu]]. Uz simpozij se održava i izložba grafičkih radova, odnosno tiskarskih proizvoda koje ocjenjuju svi nazočni sudionici. Najbolja knjiga dobiva nagradu Blaž Baromić— skulpturu, rad akademskoga slikara [[Damir Mataušić|Damira Mataušića]], a ta bi nagrada trebala postati sinonim vrhunskog dostignuća i kvalitete u tiskarskoj industriji. <ref>http://www.matica.hr/Vijenac/Vij173.nsf/AllWebDocs/Promicateljinarodnogikulturnogidentiteta <small>Katarina Marić, preuzeto 7. kolovoza 2010.</small></ref>
 
== Izvori ==
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.croatianhistory.net/etf/likka.html Hrvatska glagoljska bašćina povezana s Likom, Krbavom, Gackom, Modrušom i Senjom]
 
{{kat?}}
 
{{GLAVNIRASPORED:Baromić, Blaž}}
[[Kategorija:Životopisi, Hrvatska]]
[[Kategorija:Hrvatski izumitelji]]
{{kat?}}