Radničko samoupravljanje: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
m ispravak
Redak 29:
Zbog tadašnje deklarirane jugoslavenske neutralnost i vodeće uloge u [[Pokret nesvrstanih|Pokretu nesvrstanih]], Jugoslavenska poduzeća trgovala su otvoreno i s zapadnim i istočnim zemljama. U [[Afrika|Africi]], [[Azija|Aziji]] i nešto manje u [[Europa|Europi]] tadašnja jugoslavenska samoupravna poduzeća gradila su velike infrastrukturne i industrijske objekte.
 
Vrhunac samupravnog koncepta društva bile se ustavne promjene iz [[1974.]] [[http://hr.wikisource.org/wiki/Ustav_Socijalisti%C4%8Dke_Federativne_Republike_Jugoslavije_(1974.) Ustav SFRJ 1974.]], od tada je samoupravljanje postalo model upravljanja cijelim društvom. Sve organizacije morale su postati - samoupravne. Sustav se počeo jako širiti i vodoravno i okomito, osnivane su vrlo komplicirane i neučinkovite ''Udružene samoupravne interesne zajednice'' - USIZI, koje su trebale ponovno po načelima samoupravljanja donositi ključne odluke za svoja interesna područja. Kako se takav model upravljanja društvom širio, istom brzinom se počeo i urušavati do konačnog sloma [[1990.]].
 
Nakon velikih studentskih nemira i društvenih previranja [[Povijest Francuske|svibanj 68]] u Francuskoj, ''Tvornica satova Lip'', sa sjedištem u [[Besançon|Besançonu]], postala je samoupravna [[1973.]] godine, nakon što je uprava poduzeća donijela odluku o likvidaciji. Iskustvo Lip-ove tvornice postalo je znakoviti društveni sukob u post 68- osmaškoj Francuskoj. Rukovoditelj sindikata [[Confédération Française Démocratique du Travail]] - CFDT Charles Piaget vodio je štrajk u kojem su radnici preuzeli sredstva za proizvodnju. [[Ujedinjena Socijalistička stranka]] (PSU), u koju su tad bili uključeni i bivši članovi Radikalne i socijalističke stranke Pierra Mendèsa-Francea bili su na strani radnika i samoupravljanja ( ''autogestion'')