Ilija Kecmanović: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
mNema sažetka uređivanja |
m s. |
||
Redak 6:
Prije rata, s [[Nika Milićević|Nikom Milićevićem]], pokrenuo u [[Sarajevo|Sarajevu]] napredni "mjesečnik za kulturne probleme" ''Jugoslovensku reviju'' (1930.). Bio je također urednik beogradskog izdavačkog poduzeća ''Kosmos'' (1937.-1938.), poslije rata urednik ''Pregleda'' (1946-1948), ''Brazde'' (1950.-1951.), ''Enciklopedije Jugoslavije za BiH'' (od 1951.), ''Života'' (1954.-1956.). Predsjednik Udruženja književnih prevodilaca BiH (do 1963.), predsjednik Saveza književnih prevodilaca Jugoslavije (1963-1966), član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|ANUBiH]], član [[P.E.N. Centar Bosne i Hercegovine|P.E.N. kluba]].<ref name="Kecmanović">Kecmanović, Ilija; ''Vuk Karadžić - njegov život i rad'', Svjetlost, Sarajevo, 1947.</ref>
1930-ih godina bio je zagovornik socijalne literature, od književne kritike tražio da književnost promatra u kontekstu "mnogobrojnih činjenica u svezi s našim dobom", zalagao se za naprednu društvenu misao u književnosti i kulturi. Kao književni povjesničar, pisao o nizu srpskih i crnogorskih pisaca 19. stoljeća (o [[Vuk Karadžić|Vuku]], [[Petar II Petrović Njegoš|Njegošu]], [[Svetozar Marković (jezikoslovac)|Markoviću]], [[Laza Lazarević|Lazareviću]], [[Stevan Sremac|Sremcu]], [[Simo Matavulj|Matavulju]]), o ličnostima i pojavama iz književne i kulturne prošlosti BiH (o [[Ivan Franjo Jukić|I. F. Jukiću]], [[Grga Martić|Martiću]], [[Silvije Strahimir Kranjčević|Kranjčeviću]], [[Svetozar Ćorović|Ćoroviću]], [[Petar Kočić|Kočiću]], [[Aleksa Šantić|Šantiću]], [[Vladimir Gaćinović|Gaćinoviću]], i dr.). Prevodio
Umro je 1975. godine.
| |||