Razlika između inačica stranice »Antun Šoljan«

Obrisano 57 bajtova ,  prije 2 godine
bez sažetka
|fusnote =
}}
'''Antun Šoljan''' ([[Beograd]], [[1. prosinca]] [[1932.]]. - [[Zagreb]], [[9. srpnja]] [[1993.]].), [[Hrvatska|hrvatski]] književnik.<ref name="hrt">[http://www.hrt.hr/index.php?id=275&tx_ttnews%5Btt_news%5D=7600 www.hrt.hr], "Umro Antun Šoljan", objavljeno 9. srpnja 2012. (rubrika Na današnji dan), pristupljeno 7. prosinca 2012.</ref><ref>[http://www.independent.co.uk/news/people/obituary-antun-soljan-1485434.html www.independent.co.uk], Obituary: Antun Soljan, Celia Hawkesworth, objavljeno 17. srpnja 1993., pristupljeno 7. prosinca 2012.</ref>
 
== Životopis ==
Šoljanova obitelj potječe iz Staroga Grada na [[Hvar]]u, no Antun Šoljan (1. prosinca 1932.- 9. srpnja 1993.) rodio se i rano djetinjstvo proveo u Beogradu. Sljedeće boravište mu je Slavonski Brod gdje je završio osnovnu školu, a od 1945. godine pretežno Zagreb u kojem završava gimnaziju i filozofski fakultet (anglistika i germanistika). Povremeno boravi u Rovinju, gdje se od 1996. godine održavaju ''Dani Antuna Šoljana''.<ref name="hrt" /> Pjesnik, pripovjedač, [[drama]]tičar, [[roman]]opisac, [[književna kritika|književni kritičar]], [[esej]]ist, feljtonist, prevoditelj, priređivač [[antologija]], urednik triju značajnih književnih časopisa 1950-ih i 1960-ih (''Međutim, Književnik, Krugovi''). Pripadnik [[književnost|književnog]] naraštaja tzv. “krugovaša”, književnika koji su se okupljali uz časopis Krugovi. Književni mu opus obilježava [[ironija]], topos mladenačke “klape”, mjestimice [[eskapizam]], zatim društveno-moralne preokupacije i angažiranost, ponajprije u dramskom opusu, a kritika ga opisuje i kao “egzistencijalističkog pisca” te “utopista”, ponajprije zbog vjere u moć književnosti.
 
Šoljanova obitelj potječe iz Staroga Grada na [[Hvar]]u, no Antun Šoljan (1. prosinca 1932.- 9. srpnja 1993.) rodio se i rano djetinjstvo proveo u Beogradu. Sljedeće boravište mu je Slavonski Brod gdje je završio osnovnu školu, a od 1945. godine pretežno Zagreb u kojem završava gimnaziju i filozofski fakultet (anglistika i germanistika). Povremeno boravi u Rovinju, gdje se od 1996. godine održavaju ''Dani Antuna Šoljana''.<ref name="hrt" /> Pjesnik, pripovjedač, [[drama]]tičar, [[roman]]opisac, [[književna kritika|književni kritičar]], [[esej]]ist, feljtonist, prevoditelj, priređivač [[antologija]], urednik triju značajnih književnih časopisa 1950-ih i 1960-ih (''Međutim, Književnik, Krugovi''). Pripadnik [[književnost|književnog]] naraštaja tzv. “krugovaša”, književnika koji su se okupljali uz časopis Krugovi. Književni mu opus obilježava [[ironija]], topos mladenačke “klape”, mjestimice [[eskapizam]], zatim društveno-moralne preokupacije i angažiranost, ponajprije u dramskom opusu, a kritika ga opisuje i kao “egzistencijalističkog pisca” te “utopista”, ponajprije zbog vjere u moć književnosti.
 
Pisao je [[poezija|pjesme]], [[roman]]e, [[drama|drame]], [[radio-drama|radiodrame]], [[esej]]e i [[feljton]]e te priredio niz [[antologija]], poput "Sto najvećih djela svjetske književnosti". Već je u svojim dvadesetim godinama, u suautorstvu s Ivanom Slamnigom, objavljivao priloge iz teorije književnosti i komparatistike u časopisu ''Međutim'' koji je pokrenut i doživio samo dva broja 1953. a potom se ugasio. Šoljan je časopis uređivao sa Slamnigom, Zlatkom Tomičićem i Vladom Gotovcem. Njihovo uređivanje i pisanje za ''Međutim'' značilo je poetičko odmetništvo i neslaganje s "krugovašima". Zarana je zastupao i primjenjivao poetiku izrazito modernističkog iskustva. Poznata mu je pjesma ''Vukovarski arzuhal'', koja je nastala "''u prenesenom smislu slušanjem starca u kojoj pripovijeda da gost u kući ne može biti gospodar, pisano arzuhalom i s refrenom »Platit ćete Vukovar«" <ref>[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_zapazanja.html?broj_ID=9531 Glas Koncila] Vukovar kao ogledalo, 26. studenoga 2006. </ref>.
 
== Šoljan romanopisac ==
 
Napisao je četiri romana, najvažnijim se smatra "Kratki izlet" tiskan 1965. godine. Izdajice (1961.) su prvi Šoljanov roman i jedna od najznačajnijih proznih knjiga krugovaške generacije.<ref name="Molitva">[http://www.croatia.ch/kultura/knjizevnost/080425.php www.croatia.ch], urednik Hrvoje Pejaković, Antun Šoljan, "Molitva na šetalištu", Mozaik knjiga, Zagreb, 1995.</ref> Roman Luka objavljen 1974. godine govori o povratku glavnog lika iz Zagreba u zabačeno primorsko selo Murvice gdje dobiva veliki projekt gradnje luke, odakle je rodom.<ref name="Molitva" /> Prema Šoljanovom književnom predlošku [[Tomislav Radić]] snimio je [[Luka (1992.)|istoimenu dramu]] 1992. godine.<ref>[http://www.arhiv.hr/hr/hda/kinoteka/Hrvatski_DGM.doc Hrvatski filmski arhiv: Popis hrvatskih dugometražnih filmova 1944. - 2006.]</ref>
 
 
== Izvori ==
 
{{izvori}}
 
[[Kategorija:Životopisi, Beograd]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
<!-- interwiki -->