Sarajevski atentat: razlika između inačica
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Oznake: mobilni uređaj m.wiki |
m uklonjena promjena suradnika 89.164.190.37 (razgovor), vraćeno na posljednju inačicu suradnika BlackArrow |
||
Redak 1:
{{izvor}}
[[Datoteka:Archduke Franz with his wife.jpg|mini|desno|Oko pet minuta prije atentata, 28. lipnja
'''Sarajevski atentat''' poslužio je kao povod za izbijanje [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]]. Naime, [[Gavrilo Princip]], član tajne organizacije "[[Mlada Bosna]]" koja je imala za cilj putem buna, [[ustanak]]a i oružanih [[atentat]]a zbaciti [[Austro-Ugarska Monarhija|austrougarsku]] vlast u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], izvršio je atentat na austrougarskog
== Odnosi Beča i Beograda ==
Redak 18:
== Atentat ==
[[Datoteka:Gavrilloprincip.jpg|lijevo|mini|300px|[[Gavrilo Princip]] - atentator, ubojica Franje Ferdinanda i njegove žene Sofije.]]
[[Datoteka:Nedeljko_Cabrinovic.jpg|desno|mini|150px|[[Nedeljko Čabrinović]] - bacač bombe na Franju Ferdinanda.]]
Osnovnu ulogu u atentatu odigrat će tajna srpska teroristička organizacija "[[Crna ruka]]" koja je službeno osnovana [[10. lipnja]] [[1910.]] godine, iako su njezini članovi već ranije bili uključeni u terorističke operacije i politička ubojstva kao na primjer ubojstvo srpskog kralja [[Aleksandar Obrenović|Aleksandra Obrenovića]]. Glavni zapovjednik "Crne ruke" bio je ujedno i glavni zapovjednik Srpske vojne obavještajne službe pukovnik [[Dragutin Dimitrijević Apis]]. Na području Bosne "[[Crna ruka]]" je kontrolirala organizaciju "Mlada Bosna" čiji članovi će izvršiti atentat.
Redak 31:
#[[Danilo Ilić]]
#[[Trifko Grabež]]
#[[Gavrilo Princip]]: kao i ostali atentatori niz ulicu su čuli eksploziju bombe i napustili svoja mjesta. Neobičnim spletom slučajnosti, nadvojvodin automobil je u trenutku prošao pokraj Gavrila Principa koji je iskoristio prigodu i potegao revolver. Prvim hitcem pogodio je nadvojvodu, a drugim, namijenjenim [[Oskar Potiorek|Oskaru Potioreku]], vojvotkinju Sofiju. On je, kao i ostali atentatori, uhvaćen a suđeno im je od [[12. listopada|12.]] do [[28. listopada]] [[1914.]] godine. Austro-Ugarska monarhija odmah je po dospijeću vijesti o atentatu optužila Srbiju i njezinu vladu za organiziranje prevrata van svoje teritorije, zatim provela samo formalnu istragu. Vijest o ubojstvu bila je kao naručena za Austro-Ugarsku koja je tražila povod za rat sa Srbijom, uvjerena kako će je pokoriti i uništiti jednim udarcem. Namjere Austro-Ugarske najbolje se vide u [[Srpanjski ultimatum|ultimatumu upućenom
== Početak Prvoga svjetskog rata ==
| |||