Kaštela: razlika između inačica

Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
Nema sažetka uređivanja
Oznake: mobilni uređaj m.wiki
Redak 79:
Sljedi razdoblje [[nolit|nolita]], kada se uz kamen obrađuje i bakar. To je vrijeme kad započima borba pojedinih ljudskih zajednica za životni prostor, nema niti jedne strateške točke u Kaštelanskom polju bez gradine. [[Gradina|Gradine]] imaju namjenu utvrde. Najznačajnija gradina se nalazi na vrhu sv. Ivan, s Kaštelanske strane vrh je oštro odsječena litica, dok je sa sjevernu stranu blaga padina, duž padine se nalaze tri reda [[suhozid|suhozida]].
 
Tijekom [[željezno doba|željezna doba]] od 9. do 5. stoljeća pr. Kr. glavna središta kaštelanskog područja su bile zajednice Luko, [[Ostrog (Kaštela)|Ostrog]] i posebno značajna zajednica Veli Bijać koja je preko luke održavala trgovačke veze u mlađem željeznom dobu s lukama na zapadnoj strani Jadrana. Prepostavlja se da je ovo područje tijekom 1. stoljeća pr. Kr. bilo naseljeno ilirskim plemenima [[Bulini]] i [[Hilini]]. U kasnijem razdoblju ovaj kraj osvajaju ratoborni [[DatlmatiDalmati]]. Koncem 4. stoljeća pr. Kr. Grci s [[Issa|Isse]] ([[Vis]]) osnivaju trgovačku koloniju Tragurium ([[Trogir]]). Dokaz trgovine Grka i Ilira nalazimo u helenističkoj luci Resnik, s brojnim nalazima [[Heleni|helenističke]] keramike, posebno su značajni nalazi megarskih čaša.
 
Vlast nad Salonom ([[Solin]]), koja se nalazi na istočnom, rubnom, djelu polja uz rijeku Jadro, Rimljani su uspostavili 76. god. pr. Kr. Za vrijeme građanskog rata između Cezara i Pompeja Salona staje na Cezarevu stranu, koji je nagrađuje statusom rimske kolonije. Salona dobiva ager centuriatus, koji se proteže do Kaštel Lukšića. Na zapadnom djelu Kašetanskog polja u predjelu Resnik rimski car Claudije gradi naselje [[Sikuli|Sicum]] za svoje veterane iz VII. i IX. legije.