Razlika između inačica stranice »Kisik«

Dodano 1.276 bajtova ,  prije 2 godine
manji ispravci, izvori
m (Bot: brisanje 1 međuwiki poveznica premještenih u stranicu d:Q629 na Wikidati)
(manji ispravci, izvori)
 
== Povijest ==
Kisik su krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] otkrili, neovisno jedan o drugome, [[Švedska|švedski]] ljekarnik [[Scheele]] i [[Joseph Priestly]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.rsc.org/periodic-table/element/8/oxygen|title=Oxygen - element information, properties and uses|language=engleski|publisher=Royal Society of Chemistry|accessdate=21. rujna 2017.}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://www.britannica.com/biography/Carl-Wilhelm-Scheele|title=Carl Wilhelm Scheele {{!}} Swedish chemist|work=Encyclopedia Britannica|language=engleski|last=|authorlink=|first=|coauthors=|format=|publisher=|date=|page=|id=|accessdate=21. rujna 2017.}}</ref> Pravo objašnjenje i značenje njihovog otkrića dao je [[1779]]. godine [[Antoine Laurent de Lavoisier]]. Lavoisier je ustanovio da se zrak sastoji od dvaju plinova čiji je omjer 1:4 i koje je nazvao ''oxygen'' i ''azot''. Dokazao je da su reakcije gorenja, disanja i hrđanja u biti istovrsne reakcije - reakcije [[Oksidacija|oksidacije]].
 
[[Antoine Laurent de Lavoisier|Lavoisier]] je plin iz originalnog naziva 'vitalni zrak' preimenovao u ''oxygène'' 1777. prema [[Grčki jezik|grčkom]] korijenu ''{{Polytonic|ὀξύς}} (oxys)'' ([[kiselina]], doslovno "oštro," prema okusu kiseline) i ''-γενής (-genēs)'' (stvaralac), jer je greškom smatrao da je kisik sastavni dio svih kiselina. Kemičari su naknadno dokazali da je Lavoisier bio u krivu (zapravo je [[vodik]] taj koji čini osnovu kiselosti), ali tada je već bilo kasno i ime je ostalo u upotrebi. Hrvatski naziv skovao je jezikoslovac [[Bogoslav Šulek]] prema riječi kiselo.
== Svojstva ==
 
Javlja se u molekularnom obliku kao spoj dva atoma kisika, (kada se građa molekule obilježava s O<sub>2</sub>) i kao spoj tri atoma kisika, (kada se molekula obilježava s O<sub>3</sub>). Molekula O<sub>3</sub> naziva se [[ozon]], ključni dio [[Zemlja|Zemljine]] [[Atmosfera|atmosfere]]. Oksidacijski su mu brojevi: -II, -I, -I/II, (II). Kisik može imati pozitivan oksidacijski broj (II) ako se veže s elektronegativnijim fluorom kao u OF<sub>2</sub>.<br />
Gustoća (25°C)/(g/cm<sup>3</sup>) mu je 1,4 x 10<sup>-3</sup>.<br />
Koeficijent elektronegativnosti mu je 3,5.<br />
 
Prije tri do četiri milijarde godina u Zemljinoj atmosferi gotovo da i nije bilo kisika. Ona se uglavnom sastojala od amonijaka, metana i vodene pare. Pretpostavlja se da je tek procesom fotosinteze i fotokemijskim raspadom vodene pare, prije oko dvije milijarde godina, počela rasti količina elementarnog kisika u atmosferi. Kisik nije samo životni eliksir, već je jednako važan, često i nezamjenjiv, sastojak u raznim tehnološkim procesima i znanstveno-istraživačkim postupcima.<br />
Kisik izgrađeujeizgrađuje stijene na Mjesecu, gdje mu je maseni udio 4043%.<ref>{{Citiranje weba|url=https://www.thoughtco.com/what-is-the-moon-made-of-604005|title=What Is the Moon Made Of? No, the moon is not made of cheese|author=Anne Marie Helmenstine, Ph.D.|date=9. veljače 2017.|language=engleski|publisher=ThoughtCo.com|accessdate=21. rujna 2017.}}</ref> Kisik je po rasprostranjenosti treći kemijski element u Svemiru (iza vodika i [[helij]]a), drugi na planetu Zemlja (iza [[Željezo|željeza]]), a prvi u Zemljinoj kori. Danas je volumni udio elementarnog kisika u atmosferi 21%. U Zemljinoj je kori (50%) vezan u različitim spojevima, najviše u [[silikati]]ma, [[karbonati]]ma i [[oksidi]]ma. Najrasprostranjeniji spoj kisika na Zemlji je voda, a u susutavu organskih molekula čini uz [[ugljik]], [[vodik]] i [[dušik]] veći dio mase svih živih bića.<br />
Maseni udio elemenata u ljudskom tijelu:<br />
-kisik 61,4%,<br />
{{Glavni|Ozon}}
'''Ozon''' je plavkasti plin karakterističnog prodornog mirisa, koji je jako oksidacijsko sredstvo, zbog čega se pare alkohola zapale. Dobio je ime po grč. riječi ''ozein'', što znači; onaj koji miriše. Kisik se u prirodi, osim u obliku dvoatomne molekule, javlja i kao troatomna molekula O<sub>3</sub>. Kisik (O<sub>2</sub>) i ozon (O<sub>3</sub>) su alotropske modifikacije kisika.<br />
Ozon je alotropska modifikacija kisika čije se molekule sastoje od tri kisikova atoma. Obje veze između atoma kisika su jednako dugačke, što upućuje na to da u molekuli ozona ne postoji dvostruka veza, nego da jedan elektronski par istodobno okružuje jezgre sve tri jezgre. Prema tome, u molekuli ozona postoje delokalizirani elektroni.<br />
Rezonancijske strukture označavaju samo jednu vrstu molekula s delokaliziranim elektronima, a ne smjesu strukturno različitih molekula koje brzo prelaze jedna u drugu.
 
Osim u ozonizatoru (koji se pojnajčešće koristi za pročiščavanje rijeka), ozon se u laboratoriju može dobiti reakcijom [[kalij]]evog permanganata i koncentrirane [[Sumporna kiselina|sumporne kiseline]].
 
Međunarodni dan očuvanja ozonskog sloja obilježava se [[16. rujna]].<ref>{{cite web|accessdate=21. rujna 2017.|title=International Day for the Preservation of the Ozone Layer, 16 September|url=http://www.un.org/en/events/ozoneday/|date=|language=engleski|publisher=www.un.org}}</ref>
Međunarodni dan ozona se obilježava [[16. rujna]].
 
=== Uporaba ozona ===
 
Ozon je štetan za zdravlje jer nadražuje dišne organe, veće koncentracije izazivaju krvarenje izglavobolju, nosamučninu i glavoboljupovraćanje, a mogu izazivati i smrt.<ref>{{cite web|accessdate=21. rujna 2017.|title=Tox Town - Ozone - Toxic chemicals and environmental health risks|url=https://toxtown.nlm.nih.gov/text_version/chemicals.php?id=20|date=20. travnja 2017.|language=engleski|publisher=toxtown.nlm.nih.gov}}</ref> Poslije fluora je najjače oksidacijsko sredstvo, pa se na tom svojstvu osniva njegova uporaba. Služi za sterilizaciju vode, operacijskih, kino i sportskih dvorana (za ubijanje mikroorganizama), zatim u farmaceutskoj, kozmetičkoj, tiskarskoj industriji te u industriji papira, tekstila i umjetnih materijala.<br />
1987.g. donesen je Montrealski protokol - sporazum kojim se zemlje potpisnice obvezuju na smanjenje uporabe freona za 50%.