Inačica od 24. ožujka 2015. u 11:23 uredi Walter9 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 11.007 edits sadržaj i vanjske poveznice ← Starija izmjena		Inačica od 22. rujna 2017. u 12:40 uredi ukloni ovu izmjenu Walter9 (razgovor \| doprinosi) Automatski ophođeni suradnici, Ophoditelji 11.007 edits mNema sažetka uređivanja Novija izmjena →
Redak 9: \| nasljednik = [[Túpac Huallpa]] (eksponent španjolskih vlasti) \| regent = \| supruga = Angelina Cusi Rimay Ocllo Yupanqui \| djeca = \| puno ime = ''Topa Atao Huallpa Yupanqui'' \| posthumno ime = \| dinastija = [[Cuzcohanan]] \| vladarska himna = \| otac = [[Huayna Cápac]] \| majka = Tocto Ocllo Coca \| datum rođenja = [[20. ožujka]] [[1497.]] ili o. [[1500.]] \| mjesto rođenja = [[Quito]] \| datum smrti = [[29. kolovoza]]<ref>Velike tajne arheologije, Machu Picchu, izgubljena planina Inka, str. 157.</ref> [[1533.]] \| mjesto smrti = [[Cajamarca]] \| datum pokopa = \| mjesto pokopa = Redak 27: \| vjera = }} '''Atahualpa''' (puno ime ''Topa Atao Huallpa Yupanqui'') ([[Quito]], [[20. ožujka]] [[1497.]] <ref>upitno, postoje izvori koji kazuju da se rodio o. 1500.</ref> - [[Cajamarca]], [[29. kolovoza]] [[1533.]]<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=4368 Atahualpa - Hrvatska opća enciklopedija]</ref> <ref>upitno, postoje tvrdnje da je ubijen 26. srpnja</ref>), posljednji (četrnaesti po redu) car [[Inke\|Inka]] (''[[Sapa Inka]]''); vladao 1532.-1533. Iako se nije poznato sa sigurnošću, postoji mišljenje da njegovo ime ([[kečuanski jezik\|kečuanski]] '''Ata-wallpa'''), znači [[pijetao]].<ref>Wilhem F. H. Adelaar: The Languages of the Andes, Cambridge University Press, 2004, ISBN 978-0-521-36275-7, p. 5.</ref><ref>Nordenskiöld, 1922: Kaže se kako je pijetao bio nepoznata ptica u pretkolumbovskoj Americi. U Brazil je prvi put donijeta 1500. godine i njeno gajenje se vrlo brzo proširilo po cijelom zapadnom dijelu Južne Amerike. Ipak se ne zna točno zašto je posljednji ''Inka'' dobio ovo ime.</ref> == Životopis == Bio je mlađi sin vladara Inka, [[Huayna Capac]]a (1493.-1527.) i ekvadorske princeze.<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/40355/Atahuallpa Atahuallpa - Britannica Online]</ref> Tocto Ocllo Coca. Premda, kao izvanbračni sin nije imao pravo nasljedstva prijestolja, njegov mu je otac osigurao pravo na dio nasljedstva, tako što je podijelio [[Carstvo Inka]] na dva dijela. Atahualpa je vladao manjim dijelom na sjeveru iz grada Quito, a stariji brat i legitimni nasljednik, [[Huáscar]] (1527.-1532.) iz tradicionalnog sjedišta, grada [[Cuzco]]. Kada se Huáscar okrunio u Cuscu [[1527.]] godine, Atahualpa se pobunio i organizirao vojsku sjevernog dijela carstva te se proglasio carem Inka u Quitou, zbog čega je buknuo [[građanski rat]] između polubraće.<ref>María Rostworowski, ''Historia del Tawantinsuyu'', pág. 174–175</ref> U tom sukobu, Atahualpa je uspio pobijediti Huáscara, [[1532.]] godine na Quipaipanu, pored Cusca, nakon čega, proglasio se vladarem cijelog Carstva. Brata je zarobio, a obitelj mu je dao pogubiti. U trenutku razrješenja građanskog rata među dvojicom braće, u to područje došli su [[Španjolska\|španjolski]] [[konkvistador]]i pod zapovjedništvom [[Francisco Pizarro\|Francisca Pizarra]] (1478.-1541.). U [[studeni\|studenom]] [[1532.]] godine došlo je do fatalnog susreta između Atahhualpe i Pizzara u gradu Cajamarci. Premda je vladar Inka u tom trenutku raspolagao s nekih 70.000 do 200.000 ljudi, a [[Španjolci\|Španjolaca]] bilo jedva 160, Pizzaro ga je uspio na prijevaru zarobiti. Španjolski osvajači su postupali dobro sa svojim uglednim zatočenikom. Dozvoljeno mu je da formalno upravlja državom iz zatvora, naučio je pisati i čitati, a ujedno je stekao i prijatelje među španjolskim vođama. Nakon nekoliko mjeseci, osuđen je zbog [[izdaja\|izdaje]], skrivanja blaga, urote protiv španjolske krune i ubojstva Huáscara. Kao otkup, morao je napuniti dvije sobe [[zlato]]m i [[srebro]]m te dati svoju rođakinju dovedenu iz Cusca, Pizarru za ljubavnicu. Iako je ispunio sve uvjete, ipak je osuđen na smrt i pogubljen.<ref>[http://barrioperu.terra.com.pe/portadadelsol/paginas/ultimoinc.htm El último inca.], pristupljeno 27. srpnja 2013.</ref> Odabrao je smrt vješanjem, nakon što je bio pokršten. Druga mogućnost koja mu se nudila bila je spaljivanje na lomači ako ne bi pristao na pokrštavanje. Njegovom smrću propalo je nezavisno Carstvo Inka.<ref>[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/40355/Atahuallpa Atahuallpa - Britannica Online]</ref><ref>[http://www.biography.com/people/atahualpa-9191364 Atahualpa - biography.com]</ref>

Atahualpa: razlika između inačica