Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj: razlika između inačica

 

{{Quote box|width=90%|align=center|quote=Pol. 1944., kada je započela završna etapa ratovanja, u Hrvatskoj je bilo oko 110 000 boraca svrstanih u 5 korpusa NOV-a. Voj. akcije vodio je Glavni štab Hrvatske, odn. Vrhovni štab NOV i POJ pod zapovjedništvom J. Broza. KPJ/KPH nastojao je nametnuti i očuvati vodeći položaj te određivati polit. i voj. ciljeve antifašističke borbe, a istisnuti sve druge polit. čimbenike.<ref name="HELZMK" />|source=[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]}}

 

U odnosu na broj stanovnika, Hrvatska je imala najmasovniji pokret otpora i podnijela relativno najveće žrtve. Čak 70 % boraca bilo je mlađe od 25 godina, Hrvatska je imala 251 partizanski odred, 78 brigada i 17 divizija. Od sedam korpusa, pet je bilo hrvatskih s ukupno 200.000 hrvatskih boraca, koji su se u posljednjih pet mjeseci rata borili protiv oko pola milijuna [[Wehrmacht|njemačkih]], [[Hrvatske oružane snage|ustaških]] i [[Četnici u NDH|četničkih]] snaga. Od 206.000 mrtvih boraca u Jugoslaviji, 64.000 bilo je hrvatskih. Iako je doprinos [[Hrvatska|hrvatskih]] [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|prvoboraca-heroja]] [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|NOR-a]] u cjelokupnom svjetskom [[antifašizam|antifašizmu]] nemjerljiv, [[Pokolj u Bleiburgu|bleiburška tragedija]], [[Križni put (1945.)|tragedija hrvatskog Križnog puta]] i ostali [[Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata|zločini u poraću]] bacili su sjenu i mrlju na čistoću vrijednosti hrvatskog antifašizma.